NEOPHODNA POMOĆ DRŽAVE

Majdanpek-Povećanje prihoda na osnovu naknade za korišćenje mineralnih sirovina, rekonstrukcija i obnova obrazovnih objekata, su deo pozitivnih stvari koje su obeležile 2017.godinu u opštini Majdanpek. Gorući problemi su i dalje dotrajala komunalna i putna infrastruktura, kao i velika nezaposlenost. Prvi čovek opštine Majdanpek, Dejan Vagner,  rekao je u intervjuu za nedeljnik “Timočke“ da su očekivanja za rešavanje ovih problema usmerena ka državnoj pomoći, kao da će i  lokalna vlast uložiti napore kako bi zaustavila odliv stanovništva.

S obzirom da smo na kraju godine, kakva je po Vama bila 2017. godina?

-Moram da kažem da sam izuzetno zadovoljan realizacijom budžetskih prihoda, što nije bio slučaj prethodnih godina. Veći, od prvobitno očekivanog plana, bili su prihodi na osnovu naknade za korišćenje mineralnih sirovina što nam  je omogućilo da sprovedemo mnoge aktivnosti u ovoj godini, dok će  preostali deo sredstava biti prenet  za narednu godinu. Na početku 2018. godine nas očekuje jedna od vrlo bitnih aktivnosti za našu opštinu, a to je dugogodišnji problem daljinskog grejanja. Realizacija budžeta za prvih deset meseci  bila je oko 720 miliona dinara, s tim što je u tom iznosu obuhvaćena i suma za sanaciju srednjoškolskog centra, od oko 147 miliona dinara državnih sredstava, namenski  prenetih opštini Majdanpek za realizaciju pomenutog projekta. Na osnovu naknade za korišćenje mineralnih sirovina, između  40 i  60 miliona dinara biće preneto u narednu godinu i procene su da će naredni budžet iznositi oko 750 miliona dinara. U toku je i priprema rebalansa koji očekujemo do kraja decembra, tako da ćemo tada imati preciznije iznose.

Koje su investicije obeležile 2017.godinu u opštini Majdanpek?

-Svakako da je revitalizacija srednjoškolskog centra bila jedna od najvažnijih investicija na nivou lokalne samouprave koja je realizovana uz pomoć  države. Opština Majdanpek je uložila i značajna sredstva za izvođenje mnogobrojnih radova i u osnovnim školama. U OŠ „Branko Perić“ ,u Rudnoj Glavi, zamenjena je krovna konstrukcija i sanirana fasada, u majdanpečkoj OŠ „Velimir Markićević“ izvršena je rekonstrukcija dvorišta, dok je u predškolskoj ustanovi rekonstruisana  toplotna podstanica, kao i krovna konstrukcija. Iz lokalnog budžeta je za ovu namenu izdvojeno između 15 i 20 miliona dinara, što smatram da nisu zanemarljiva sredstva. Opredeljenje i prioritet opštine će biti da i u narednim godinama nastavi sa rekonstrukcijom obrazovnih objekata.

Koji su komunalni i infrastrukturni problemi?

-Starost i dotrajalost infrastrukture su posledice lošeg funkcionisanja pojedinih sektora. Na prvom mestu, “rak rana” naše opštine je daljinsko grejanje. Pored dotrajalosti, glavni problem je i korišćenje mazuta kao skupog energenata, koji je pritom i lošeg kvaliteta, što negativno utiče na ekologiju. Još 2010.godine smo sagledali mogućnost  rekonstrukcije toplane kako bi se umesto mazuta koristio  pelet, dok je 2015.godine ta ideja aktuelizovana u pravcu drvne sečke kao finansijski isplativijeg energenta, s obzirom da je opština Majdanpek bogata šumom. Još krajem 2016.godine smo konkurisali kod Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima, kao i mnoge lokalne samouprave koje su zainteresovane da uz pomoć države izvrše rekonstrukciju sistema za daljinsko grejanje ili izgrade nove, na biomasu. Sredstva za koja smo konkurisali kako bi rekonstruisali toplanu  iznose između 2,5 do 3  miliona evra. Pucanje cevi na toplovodnoj mreži, pogotovo u gornjem delu grada, je još jedan od problema sa kojim se suočava lokalna samouprava. Projektom smo  sagledali kritične tačke na mreži i za procenjenu vrednost ovih radova treba izdvojiti oko 1,2 miliona evra. Još uvek nismo odlučili na koji način ćemo rešiti  ovaj problem, da li ćemo ući u klasičan komercijalni kredit ili ćemo parcijalno rešavati deo po deo.

U planu je, pored rešavanja problema vodosnabdevanja i kanalizacije u grada u 2018. godini, i unapređenje  seoskih vodovoda. Upravljanjem većinom seoskih vodovoda će u narednoj godini preuzeti  javno preduzeće „Vodovod“ i JKP „Donji Milanovac“, što je i zakonska obaveza lokalne samouprave. Postoje sela na teritoriji opštine Majdanpek koja nemaju vodovodnu mrežu, kao što su Miroč, Klokočevac i Crnajka, tako da u 2018.godini planiramo da iznađemo rešenja ,bar na projektnom nivou, za vodosnabdevanje ove tri mesne zajednice.

Da li vidite budućnost u programima prekogranične saradnje?

-Opština Majdanpek ima iskustva u projektima prekogranične saradnje i svakako da se ta mogućnost treba iskoristiti, međutim, osnovni problem je što su ti programi konkursne prirode i nema garancije da li će projekat proći ili neće. Situaciju dodatno otežava jako veliko interesovanje i konkurencija. Koliko ja znam, u prvom pozivu za aktuelni ciklus programa prekogranične saradnje sa Rumunijom za 25 miliona evra, konkurisalo je 300 projekata, čija je ukupna vrednost bila možda i deset puta veća od raspoloživog iznosa. Naša opština je konkurisala sa osam projekata, šest je prošlo sve faze selekcije, dok nam je na kraju, prošao samo jedan projekat. Zato je, po mom mišljenju, ovo nesigurna oblast u smislu, da se kroz ove programe rešavaju bitni, naročito, infrastrukturni  problemi.

Za drugi poziv, koji je otvoren do marta naredne godine, smo već u kontaktu sa potencijalnim partnerima iz Rumunije. Mislim da je isuviše rano da govorimo o konkretnim oblastima, ali svakako ćemo uključiti obrazovanje, kulturu, turizam, sport i zdravstvo.

Naredna godina će biti izborna? Kakva su Vaša očekivanja?

-Očigledno je da smo puno toga radili i odradili u proteklim godinama, ali sigurno je da je moglo i mnogo više. Tu prvenstveno mislim na poslove koji su u nadležnosti lokalne samouprave u oblasti komunalne i putne infrastrukture. Moram da naglasim, da smo imali jako nepovoljnu finansijsku situaciju sve do ove 2017.godine, kada su izostajali prihodi od nadoknade za  korišćenje mineralnih sirovina, što je skoro jedna trećina budžeta opštine. Da smo imali ta sredstva na raspolaganju u prethodnim godinama, sigurno bismo više uradili. Prihode koje očekujemo od ove nadoknade, ćemo u narednom periodu iskoristiti  za rešavanje gorućih problema na teritoriji opštine Majdanpek.

Vaša poruka građanima opštine Majdanpek?

-Razloga za optimizam svakako ima. Kada je u pitanju funkcionisanje lokalne samouprave, postoje svi preduslovi da se kvalitet svakodnevnog života u gradu poboljša. Svakako je  nezaposlenost, problem koji muči sve opštine u Timočkoj Krajni , pa i majdanpečku, gde je postojeća privreda dostigla svoj maksimum kada je u pitanju novo zapošljavanje. Nadamo se da će uslediti pomoć od strane države, obezbeđivanjem neke investicije koja bi poboljšala ovaj negativan trend i odliv stanovništva.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *