PROBLEMI MEŠTANA SELA SLATINA

U selu Slatina kod Bora, meštani su se okupili kako bi izrazili nezadovoljstvo zbog radova koji se izvode u okviru projekta Čukaru Peki, jer su im, kako tvrde, zatrpani rejonski putevi i ne mogu da dođu do svojih imanja. Meštani naglašavaju da zbog toga što su zatrpani putevi nisu u mogućnosti ni da odu do obližnjih šuma kako bi se snabdeli drvima za ogrev.

-Meni je pojata udaljena oko 100 metara od puta, ali put je zatvoren i ja do svog imanja više nikako ne mogu da odem. Pet godina sam bez posla i živim od poljoprivrede i to mi je sada onemogućeno. Da li ću da odem po drva, ili da orem zemlju, ili čak na izlet na svom imanju, sve mi je to onemogućeno jer nemam pristup do svoje pojate-priča Danijel Manojlović, meštanin Slatine.

Miodrag Živković iz Slatine naglašava da ono što se trenutno dešava nadomak sela je na štetu meštana. On tvrdi da su meštani sa dolaskom Kineza očekivali boljitak za svoje selo, ali da su sada razočarani.

-Sa Kanađanima, dok su bili ovde pre nego što su došli Kinezi, smo imali korektnu saradnju jer su na svaku našu primedbu reagovali. Međutim, sada niko ne obraća pažnju na meštane sela Slatina. U decembru je nastalo klizište koje je sve veće i put je zatvoren. Za šume, niko ne pita da li ljudi imaju drva za ogrev, već pored svog vlastitog imanja, moraju da kupuju drva za ogrev. Prepušteni smo na milost i nemilost što se tiče investitora  a i države-kaže Živković.

Sa problemima, kako tvrde Slatinjani, suočavaju se i meštani koji su započeli proces eksproprijacije zemljišta.

-Ušli su nam u imanja, dali nam rešenje iz poreske uprave da je urađen prenos apsolutnih prava i da ta zemlja više nije naša već je vlasništvo Kineza. U toku je sudski proces, niko ne zna kada će to da se okonča, i mi smo do okončanja eksproprijacije ostali socijalni slučajevi. Da naglasim, mi nismo ni protiv države ni protiv rudarenja, samo nas pustite da živimo i radimo na selu – dodaje Živković.

Miroslav Jović, meštanin Slatine ističe da zbog toga što je put zatvoren ne može da ode do šume i nabavi drva za ogrev.

-Šuma je posečena, put zatvoren i ne može da se priđe do šume. I pored vlastitog imanja, sada moram da plaćam 50 evra za metar drva – kaže Jović.

Sa druge strane Kompanija Serbia Zijin Mining ističe da za sve građevinske i rudarske radove koji se izvode u ovom trenutku ima sve dozvole, kao i da radove izvode isključivo na parcelama koje su u njihovom vlasništvu.

-Pravni osnov sticanja prava svojine na predmetnom zemljištu u 95% slučajeva jeste Ugovor o kupoprodaji nepokretnosti. Na manjem delu zemljišnih parcela, osnov sticanja prava svojine jesu bila pravnosnažna rešenja o eksproprijaciji kao i rešenja nadležnog Ministarstva kojima se korisniku eksproprijacije odobrava stupanje u posed pre pravnosnažnosti odluke o naknadi za eksproprisanu nepokretnost. Naravno, kako se projekat Čukaru Peki infrastrukturno razvija na oko tri hiljade (3000) katastarskih parcela, bilo je nekoliko situacija gde je greškom došlo do prolaska vozila ili lica kroz nečiju parcelu, ali je kompanija svaki put urgentno reagovala i u saradnji sa oštećenim vlasnicima i ovlašćenim sudskim veštacima pristupala proceni i brzoj naknadi štete-ističu u ovoj kompaniji.

U kompaniji Serbia Zijin Mining naglašavaju da od 2015 godine do danas aktivno vrše otkup zemljišta sa zainteresovanim licima primenjujući najbolju svetsku metodologiju otkupa zemljišta pri razvoju rudarskih projekata.

– Politika otkupa se zasniva na proceni vrednosti zemljišta od strane ovlašćenih sudskih veštaka odgovarajućih struka, na koju dobijenu vrednost kompanija Serbia Zijin Mining dodaje novčani bonus od 100% procenjene vrednosti zemljišta, te i još jedan dodatni bonus od 50.000 dinara za svaku katastarsku parcelu u svojini vlasnika zemljišta. Bitno je napomenuti da u slučaju postojanja građevinskih objekata na katastarskoj parceli (kuće, pojate, garaže, ambari, objekti za smeštaj živine…) primenom naše politike isplate zamenske vrednosti objekta, zainteresovanim vlasnicima nudimo isplatu zamenske vrednosti objekata umesto tržišne (naša ponuđena cena se odnosi na ukupne troškove izgradnje potpuno novog objekta u istim gabaritima i sa istim svojstvima procenjenog objekta), što je daleko povoljnije po vlasnike nepokretnosti. Takođe, nije bilo diskriminacije vlasnika koji svoje objekte nisu uknjižili u nadležnoj službi za katastar nepokretnosti, odnosno nisu imali potrebna odobrenja za izgradnju procenjivanih objekata, već je procenjivano sve ono što se nalazi na katastarskoj parceli-kažu u kompaniji.

Kompanija naglašava da je do sada uspešno okončana saradnja sa oko 500 vlasnika sa kojima je kompanija potpisala Ugovore o kupoprodaji nepokretnosti, gde su zaposleni kompanije u ime vlasnika obavili ceo administrativni proces oko prenosa vlasništva, a kompanija regulisala sve troškove, administrativne takse i odgovarajuće poreze.

– Vlada Republike Srbije je, prepoznajući ekonomski potenicjal projekta Čukaru Peki, 2020. godine utvrdila javni interes za eksproprijaciju i administrativni prenos nepokretnosti, kojim je započet proces eksproprijacije i administrativnog prenosa preostalog zemljišta i objekata u funkciji izgradnje rudnika. Postupkom eksproprijacije ne upravlja kompanija Serbia Zijin Mining već nadležni organi, odnosno Gradska uprava Bor i Osnovni sud u Boru. Što se tiče pokrenutih postupaka eksproprijacije, još uvek ni jedan postupak nije pravnosnažno okončan, tj. ni u jednom pokrenutom postupku nije još uvek došlo do usvajanja konačne i pravnosnažne odluke nadležnih organa u vezi isplate cene za eksproprisano zemljište. Kao društveno odgovorna kompanija Serbia Zijin Mining će prihvatiti i isplatiti bilo koju cenu za eksproprisano zemljište koju u zakonskom postupku budu utvrdili nadležni organi-dodaju iz kompanije.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *