Archive for: septembar 2015

DONIRANA STOČNA HRANA DOMAĆINSTVIMA U KLADOVU

Na punktovima u Brzoj Palanci i u Kladovu obavljena je raspodela stočne hrane koju je lokalna samouprava, u saradnji sa Organizacijom za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), obezbedila  za domaćinstva pogođena prošlogodišnjim bujičnim poplavama. Donacija sadrži ukupno 72,9 tona  hrane za krave i svinje, kao pomoć ugroženim gazdinstvima i raspoređena je u 253 domaćinstva koja su pretrpela štetu.

– Pomoć je distribuirana u 13 opština istočne Srbije, a realizuje se u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede Republike Srbije. Sa rukovodstvom lokalne zajednice dogovoren je način prikupljana prijava i distribucije stočne hrane koja je stigla na krajnje odredište, odnosno u domove poljoprivrednika koji su zbog poplava pretrpeli štetu – kazao je Senad Hopić, savetnik za poljoprivredu.

Ključkim domaćinima koji se bave stočarstvom, a čija su se gazdinstva našla na udaru podivljale prirode, isporučeno je po 320 kilograma stočne hrane.

– To je izuzetno važna podrška ključkim ratarima sa ugroženih područja. Isporučeno je ukupno 20 tona stočne hrane za krave i 52 tone za svinje. Želim da se zahvalim organizaciji FAO koja je prepoznala teškoće naših meštana i delimično ih je ublažila konkretnom donacijom – istakao  je dr Dragan Budujkić, predsednik opštine Kladovo.

BIGAR – SPOMENIK PRIRODE

Vlada Republike Srbije donela je uredbu o proglašenju Spomenika prirode “Dolina potoka Bigar“. Tako je Bigar proglašen zaštićenim područjem druge kategorije regionalnog, odnosno velikog značaja.

Bigar se, stoji u uredbi, stavlja pod zaštitu radi očuvanja geomorfoloških i hidroloških vrednosti snažnog kraškog vrela sa slapovima i jezercima, u čijoj dolini se nalazi  najveća akumulacija bigra u Srbiji i 35 metara visok vodopad, jedna od turističkih atrakcija Stare planine. Spomenik prirode “Dolina potoka Bigar“ pripada dvema opštinama – Knjaževcu i Pirotu i ukupne je površine veće od 28 hektara.

Vodopad Bigar, koji se nalazi na magistralnom putu Knjaževac-Pirot, nedaleko od Kalne, decenijama unazad raj je za turiste, fotografe i ljubitelje netaknute prirode. Moćna voda, koja se uz huk stropoštava sa planinske litice, malo koga ostavlja ravnodušnim. Ali, ovo područje krije još jedan biser – kaskadna krečnjačka jezreca, na samo nekoliko stotina metara od iznad vodopada. Angažovanjem Turističke organizacije opštine Knjaževac, ovo područje je uređeno za izletnike, bicikliste i ljubitelje pešačenja.

U NEGOTINU PODELJENO 38,4 TONE STOČNE HRANE

Lokalna samouprava, uz pomoć FAO – Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu, stočarima koji su prošle godine u poplavama pretrpeli štetu, donirala je stočnu hranu. Pomoć je dobilo 120 poljoprivredna gazdinstva u 25 sela, prema ranije utvrđenom redosledu i spisku. Tako su u prvoj tranši pomoć u hrani za stoku dobili poljoprivrednici u Aleksandrovcu, Braćevcu, Crnomasnici, Kovilovu, Rajcu, Rogljevu i Veljkovu, a zatim i stočari iz Čubre, Mokranja, Rečke, Plavne, Srbova, Bukovča, Negotina i Štubika, kao i proizvođači u selima Dušanovac, Karbulovo, Mihajlovac, Radujevac, Sikole, Trnjane, Urovica, Prahovo, Samarinovac i Slatina.  

– Donacija se sastoji od 38,4 tone stočne hrane. Od te količine 30.4 tone je koncentrat za svinje, a osam tona za krave. Iako je u opštini Negotin štetu od prošlogodišnjih poplava pretrpeo daleko veći broj poljoprivrednih gazdinstava donacijom ove međunarodne organizacije bili su obuhvaćeni poljoprivrednici koji se bave i stočarskom proizvodnjom – kaže Dejan Stefanović, član Opštinskog veća zadužen za poljoprivredu i saradnju sa mesnim zajednicama.

Svakom od domaćinstva sa spiska pripalo je po 320 kilograma stočne hrane, odnosno po osam džakova. Poljoprivrednici navode da im je svaka pomoć dobrodošla jer su već dve godine suočeni sa brojnim elementarnim nepogodama, i poplavom i sušom.

– Mislim da je donacija dobrodošla našim stočarima koji već dve godine imaju problem sa hranom za stoku. Prošle godine je to bilo zbog poplava, a ove će hrane biti manje zbog dugotrajne suše-  kaže Stefanović.

Inače, Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija – FAO, distribuirala je stočnu hranu i poljoprivrednicima u susednom opštinama, Zaječaru i Boljevcu.

IZBOR POČASNOG GRAĐANINA BOLJEVCA

U maloj sali Skupštine opštine Boljevac održana je 50. redovna sednica Opštinskog veća. Među 14 tačaka na dnevnom redu, najviše reči bilo je o dodeli priznanja i nagrada za najbolje učenike srednjih i osnovnih škola u ovoj opštini, ali i o imenovanju Počasnog građanina opštine Boljevac. Manju polemiku na ovoj sednici izazvala je odluka o nadoknadi štete građanima, koji su zadobili povrede od ujeda pasa lutalica. Podsećanja radi, Dan Opštine Boljevac biće obeležen 10. septembra bogatim kulturno umetničkim program.

REŠAVA SE PROBLEM VODOSNABDEVANJA U KLADOVU

Na sastanku sa predstavnicima lokalne samouprave, HE „Đerdap“, JP „Jedinstvo“ i mesnih zajednica Mala i Velika Vrbica, Rtkovo i Korbovo, stručnjaci Instituta za vodoprivredu „Jaroslav Černi“ prezentovali su ocenu uzroka zagađenja sistema za vodosnabdevanje  u četiri naselja sa predlogom rešenja. Ekspertizom je utvrđeno da kvalitet vode za piće nije zadovoljavajući zbog povećanog sadržaja  koncentracije nitrata. Ustanovljeno je da na zagađenost zemljišta utiču geološki uslovi, što je i ključ za rešenje problema.

– Prvi korak na terenu biće istražni radovi koji sadrže testiranje bušotina i mikorobiološke analize podzemnih voda, bušenje novog bunara na dubini od 20 metara u Korbovu, dok je predviđeno da dubina bunara u Maloj Vrbici bude 15 metara. Obe bušotine biće blizu Dunava, jer su analize potvrdile da u toj vodi nije registrovana pojava nitrata. Ekspertizom je utvrđeno da i meštani naselja na posredan način doprinose emitovanju određene količine zagađenja vode za piće u bunarima – kazao je Milan Radovanović, direktor Instituta “Jaroslav Černi“ .

Idejna rešenja u novonastaloj situaciji  su najracionalnija i  najefikasnija, a to je izuzetno važno kada je reč o snabdevanje meštana vodom za piće.

– Naša obaveza je da rešimo problem sa kojim se suočava više od 4.000 meštana. Kada dobijemo konačne izveštaje moramo ubrzati proces izgradnje novih bunara. Zašto to do sada nismo uradili? Sprečile su nas objektivne, ali i subjektivne okolnosti. Bitno je da su nam stručnjaci iz Instituta za vodoprivredu uradili potrebne ekspertize i pronašli model za eliminaciju problema. To podrazumeva da bi do zime moglo da se normalizuje vodosnabdevanje u četiri naselja u kojima se meštani vodu piju iz namenskih rezervoara – istakao je dr Dragan Budujkić, predsednik opštine Kladovo.