UNAPREĐENJE PROCESA OBRAZOVANJA

Razvojni plan mreže javnih osnovnih škola na teritoriji grada Bora pružio je kompletnu sliku o stanju i situaciji u kojoj se nalaze gradske škole. Kako se navodi u ovom dokumentu, nova mreža javnih osnovnih škola treba da doprinese daljem razvoju i unapređenju procesa obrazovanja i vaspitanja a u skladu sa opštim i posebnim ciljevima i standardima koji su za ovu oblast određeni Zakonom o osnovama i sistemima obrazovanja i vaspitanja i Strategijom razvoja obrazovanja i vaspitanja u Republici Srbiji do 2020.godine.

-Akt o mreži javnih osnovnih škola predstavlja plan kojim se utvrđuje broj i prostorni raspored javnih osnovnih škola koje obavljaju delatnost u svom sedištu , van sedišta u drugom objektu, organizovanjem izdvojenog odelenja ustanove, u skladu sa zakonom. Ovaj akt treba da uvaži principe jednakog prava, dostupnosti, efikasnosti i efektivnosti istovremeno a sve u skladu sa geografskim, demografskim, kulturnim, ekonomskim, ekološkim i drugim karakteristikama grada Bora – navodi se u ovom dokumentu.

U ovom razvojnom planu istaknuto je da je prema poslednjem popisu stanovništva od 2011.godine, kada je reč o obrazovnoj strukturi stanovništva starosti 15 godina i više navodi se da je  bez školske spreme čak 1061 građanin, što je 2,53 odsto, sa nepotpunom osnovnom školom 5308 Borana što je 12,67 posto, osnovno obrazovanje ima 8909 građana ili 21,27 posto, srednje 3287 ili 7,85 posto, a nepoznato je 90 ili 0,21 posto.Od ukupnog broja stanovnika 20 891 Boranina spada u aktivno stanovništvo ili 42,97 posto od čega je 16.632 zaposleno.

U Razvojnom planu mreže javnih osnovnih škola kaže se da mrežu osnovnih škola čini osam redovnih i to pet u gradu i tri u naseljenim mestima, jedna škola za učenike sa smetnjama u razvoju i invaliditetom i jedna muzička škola.

Veoma je interesantno prikazano da je u proteklom petogodišnjem periodu došlo do“neznatnog smanjenja ukupnog broja učenika u gotovo svim školama“ a kako se navodi u ovoj razvojnom planu, objašnjeno je da je ovu „opadajuću tendenciju pratio pad odelenja što govori o relanom trenutnom broju odelenja.

-Ali u većini gradskih osnovnih škola je u 2018-2019 školskoj godini povećan broj učenika koji upisuju prvi razred. U seoskim osnovnim školama je i dalje manji broj učenika koji upisuju prvi razred. Sve gradske i osnovne škole imaju više od 16 odelenja, a sve seoske škole su na udaljenosti većoj od dva kilometra od susednih škola – navodi se u ovom dokumentu.

Takođe je prikazano po tabelama da je školskih 2012/13,2013/14,2014/15 u Boru došlo do smanjenja broja učenika a samim tim i broja odelenja. U gradskim školama se broj odelenja smanjio sa 137 na 133, u seoskim školama sa 60 na 59.

U ovom razvojnom planu je naglašeno da se broj učenika u gradskim školama  umanjio sa 3076 na 2955 a u seoskim sa 776 na 716, dok je prosečan broj učenika po odelenjima u gradskim školama iznosio je 22,29 učenika a u seoskim 12,58 učenika, tako da je prosečan broj učenika u gradskim i u seoskim školama ostao skoro nepromenjen.

-Situacija u borskim osnovnim školama je povoljna,i nemamo problem sa smanjenjem broja đaka  kao ni sa ukidanjem odelenja. U srednjim školama  imamo veliki broj obrazovnih profila, i bez obzira što nam svake godine od 25 do 30 učenika koji su završili osmi razred  odlazi iz Bora, što je jedno odelenje učenika,  isto toliko učenika nam dolazi iz Majdanpeka, Negotina, Kladova, Sokobanje, Knjaževca, Bogovine i Zaječara, tako da nemamo manji broj đaka ni u srednjim školama-rekla je Tamara Paunović, član Gradskog veća grada Bora.

Prikazano je i stanje škola, na osnovu čega je zaključeno da škole na teritoriji grada Bora ispunjavaju kadrovske i prostorne kapacitete.

S obzirom da je prosečan broj rođene dece u periodu od 1998 do 2005 godine iznosio 554, a prosečan broj đaka prvaka sedam godina kasnije je bio 487, tako da je ovim dokumentom objašnjeno da je u tom vremenskom periodu iskazano prosečno za 67 deteta manji broj upisanih učenika od broja rođene dece što ukazuje i na migraciona kretanja iz grada. Ono što je dobro a što je takođe predstavljeno u ovom dokumentu je da  od 2011 do 2017 godine ne opada broj rođene dece.

Ovim dokumentom je, između ostalog,  zaključeno da će biti nastavljen rad na planiranju daljeg razvoja mreže javnih osnovnih škola, da će škole svojim kapacitetima moći da odgovore potrebama, a posebna pažnja biće usmerena na revitalizaciji prigradskih, seoskih područja gde je izrazito nizak stepen prirodnog priraštaja.

Izvor: Razvojni plan mreže javnih osnovnih škola na teritoriji grada Bora 2019-2023.godina

Projekat “U potrazi za obrazovanjem” sufinansiran je iz budžeta Grada Bora. “Stavovi izneti u podržanom medijskom sadržaju nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva”.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *