NEPRISTUPAČNOST I ZAPOŠLJAVANJE NAJVEĆI PROBLEMI OSI

„OSI na lokalnoj političkoj sceni“ (22)

I pored toga što se osobama sa invaliditetom u Srbiji posvećuje sve više pažnje, brojni problemi sa kojima se oni svakodnevno susreću i dalje nisu u potpunosti rešeni. Najveći problemi i dalje se odnose na pristupačnost i zapošljavanje.

-Tokom 2020. godine Povereniku je podnet manji broj pritužbi nego 2019. godine, što je potpuno očekivano, jer su u situaciji krize izazvane Korona virusom i osobe sa invaliditetom više usmerene ka rešavanju ključnih problema po zdravlje. Najviše pritužbi zbog diskriminacije na osnovu invaliditeta tokom 2020. godine podneto je u postupku pred organima javne vlasti, zatim u oblasti rada i zapošljavanja, socijalne zaštite i u pružanju javnih usluga ili pri korišćenju objekata i površina-poručuju iz institucije Poverenik za zaštitu ravnopravnosti.

Osobe sa invaliditetom trebaju da imaju jednaka prava kada je reč o njihovom napretku i delovanju u svim oblastima društvenog života. Zapošljavanje je jedan od bitnijih problema sa kojima se OSI suočavaju, kao i održanje zaposlenja i napredovanje u karijeri.

– O ovom problemu se već dugo intenzivno govori, još od donošenja Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom, a postignuti su i izvesni, nemali rezultati. Ipak, treba imati u vidu da su osobe sa invaliditetom veoma heterogena grupa – razlikuju se u odno¬su na vrstu invaliditeta, starost, etničko poreklo, ruralni ili urbani status i slično. Te razlike dovode do različitih potreba i prepreka za njihovo uključivanje na tržište rada. Poslodavci i dalje treba da preduzimaju aktivnosti na stvaranju inkluzivnog radnog okruženja i prilagođavanja radnog mesta osobama sa invaliditetom, jer mnoge osobe sa invaliditetom rade bez ikakve podrške posebno kada su radna mesta dostupna, dok će nekim osobama možda biti potrebne individualizovane adaptacije ili podrška, koja može biti u vidu trenera na poslu ili drugih oblika podrške. Pritužbe podnete Povereniku u 2020. godini u oblasti zapošljavanja ili na poslu odnosile su se pretežno na organizaciju rada od kuće zaposlenih sa invaliditetom ili probleme roditelja dece sa invaliditetom, koji zbog uvedenih mera nisu ostvarivali pravo na usluge u potrebnom obimu (dnevni boravak, personalni asistent, lični pratilac i slično). Povereniku su se obraćale i zaposlene osobe sa invaliditetom koje su smatrale da su raspoređivanjem ili neraspoređivanjem na određena radna mesta stavljene u nepovoljniji položaj u odnosu na druge zaposlene. Tako se primera radi, dešavalo da poslodavci rasporede zaposlenu osobu sa invaliditetom na rad od kuće, ne obezbedivši joj prilagođavanje radnog mesta. Takođe, zaposlene osobe sa invaliditetom su raspoređivane na rad od kuće i iz razloga povećanog rizika od zaražavanja, iako su postojali uslovi za rad u objektu poslodavca-kažu iz institucije Poverenik za zaštitu ravnopravnosti.

Iz ove državne institucije ističu da su Povereniku broj pritužbi podnele osobe sa invaliditetom zbog nezadovoljstva visinom penzije, materijalne novčane pomoći ili nekog drugog novčanog davanja, ukazujući na loš materijalni položaj u kojem se nalaze, koji je dodatno otežan tokom krize izazvane korona virusom.

– Problemi koji se odnose na ostvarivanje prava na rad uzrokovani su ostvarivanjem prava na obrazovanje, a problemi sa kojima se susreću učenici i studenti sa invaliditetom u oblasti obrazovanja, naročito u pogledu njihove inkluzije i obezbeđivanja odgovarajuće podrške i dalje su prisutni. Povereniku se primera radi obratio student kojem je oslabio sluh i kojem slušni aparat više ne može da pomogne, koji nije mogao da prati nastavu na fakultetu čitajući sa usana profesora zbog obaveze nošenja zaštitne maske. Takođe, način na koji je organizovana nastava na daljinu ne omogućava ovom studentu da čita sa usana predavača (naratora). Angažovanjem službe Poverenika i saradnjom sa Udruženjem studenata sa hendikepom i fakultetom, otklonjene su prepreke za redovno pohađanje predavanja ovog studenta korišćenjem providnih maski.
Osobe sa invaliditetom ističu takođe da prilikom procene radne sposobnosti i mogućnosti zaposlenja ili održanja zaposlenja i dalje u pojedinim slučajevima preovlađuje medicinski pristup invalidnosti, a ne sagledavaju se sposobnosti i mogućnosti za uključivanje na tržište rada. Tako se Savez slepih Vojvodine obratio Povereniku navodeći da se od članova ovog saveza prilikom zaključenja ili produženja ugovora o radu u nekim telekomunikacionim kompanijama tražilo ispunjenje dodatnih uslova kao što su prisustvo staratelja, potvrda saveza da je lice slepo ili rešenje o tuđoj nezi-ističu iz institucije Poverenik za zaštitu ravnopravnosti.

Projektni tim nedeljnika „Timočke“

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *