Author: admin

OTVORENA BANKA „POŠTANSKA ŠTEDIONICA“ U KLADOVU

Banka“Poštanska štedionica“ u Kladovu je otvorila ekspozituru koja će raditi sve poslove   uključujući dinarsko i devizno poslovanje kako sa stanovništvom tako i sa privredom. Meštani grada na Dunavu konačno su dobili banku u kojoj mogu da podignu novac i da plate račune, a penzioneri više ne moraju da putuju do Negotina da bi rešili administrativne poslove.

-Otvaranje banke značajno je za privrednike iako u gradu postoji nekoliko afirmisanih banaka. Konkurencija je dobro došla i osim toga moramo biti zadovoljni jer posao u banci dobilo četvoro mladih Kladovljana- ističe Boris Čelenković privrednik iz Kladova.

Realizacija  projekta potvrda je uspešne saradnje rukovodstva opštine Kladovo i Banke „Poštanska štedionica“ koja je prepoznala potrebe meštana.

– U okviru svoje misije širenja poslovne mreže  na teritoriji cele SrbijeBanka“Poštanska štedionica“  nije slučajno izabrala Kladovo. Imamo uvid u privredne potencijale i potrebu stanovništva ove opštine. Nastojaćemo da podignemo nivo i kvalitet banarskih usluga i ispunimo potraživanja klijenata- naglasio je dr Srđan Cekić predsednik IO Banke „Poštanska štedionica“.

Ekspozituru banke površine 135 kvadrata u kojoj su posao na neodređeno vreme dobila četiri radnika,simboličnim presecanjem vrpce otvorio je Radisav Čučulanović menadžer opštine Kladovo.

-Želeli smo da pojačamo bankarsku konkurenciju u gradu, ali i da olakšamo građanima učešće u sistemu bankarskih transakcija. Oni su dali inicijativu, opština je preduzela konkretne korake i saradnja sa bankom uspostavljena  je na obostrano zadovoljstvo. Otvaranje ekspoziture uklapa se u okvire opšteg razvoja  Kladova-istakao je Čučulanović.

Kladovski “ Komunalac “ prvo je javno preduzeće  koje je  Bankom „Poštanska štedionica“ potpisalo zahtev za otvaranje tekućih računa u ekspozituri u Kladovu.

SISTEMATIZACIJA POSLOVA U CENTRU ZA SOCIJALNI RAD

U Knjaževcu je održana 136. sednica Opštinskog veća. Većnici su razgovarali o broju dece u vaspitnim grupama Predškolske ustanove “Bajka“, sistematizaciji poslova u Centru za socijalni rad, izveštaju o radu JKP Standard, o zahtevima građana za nadoknadu štete od ujeda pasa lutalica. Na dnevnom redu bilo je 14 tačaka, među kojima i različti zahtevi građana i udruženja.

KIŠA BLOKIRALA SAOBRAĆAJ

Nevreme praćeno kišom i gradom, danas popodne,  izazvalo je haos u Boru. Kiša je počela da pada oko 15 sati, i mnogi vozači su se na ulicama borili da iz vode, koja je nosila šljunak i blato,  izvuku svoje automobile. Saobraćaj je ubrzo normalizovan.

KORISNICI NARODNE KUHINJE UKAZALI NA OČAJNO PRIPREMLJENE OBROKE

Korisnici borske Narodne kuhinje obratili su se danas Živoradu Petroviću, predsedniku opštine Bor, protestvujući zbog lošeg kvaliteta hrane koju dobijaju.

-Ovo je očajno šta mi dobijamo da jedemo. Imam troje dece i treba nam taj obrok. Umesto boranije dobijamo neku vodu, a dešavalo se i da pasulj nije skuvan. Za sedam člana porodice dobijamo tri veknice hleba od po 250 grama, pa da li je to dovoljno da se prehranimo – upitala je Anita Zefiri.

Još jedan od korisnika, Sreta Dinić, predsedniku je poneo jelo koje je danas uzeo u Narodnoj kuhinji kako bi mu  na licu mesta predočio kakva se hrana deli ljudima.

-Dok je i Crveni krst bio uključen oko Narodne kuhinje, hrana je bila mnogo bolja. Dobijalli i zejtin, konzerviranu hranu i obroci su bili  kvalitetniji. Kako je Opština preuzela da sama finansira rad kuhinje, ta hrana koja se priprema i deli korisnicima više nije dostojna čoveka. Nisu krive kuvarice, već treba da se preispita kako se, gde i koliko nabavlja hrana. Dovoljno sam ponižen što kao radno sposoban čovek moram da se sa svojom porodicom hranim u Narodnoj kuhinji – kaže Dinić.

Predsednik opštine Bor Živorad Petrović naglasio je da se iz budžeta godišnje za rad Narodne kuhije izdvaja 15 miliona dinara kao i da hrana mora da bude kvalitetno pripremljena.

-Ljudi su u pravu i ranije je bilo primedbi i intervenisalo se nekoliko puta. Od ponedeljka jedan član Opštinskog veća svakog dana biće prisutan u Narodnoj kuhinji,  i pre raspodele obroka moraće  prvi da proba hranu. Ukoliko se desi da hrana nije dobra,  direktor Sportskog centra biće dužan da nabavi 450 pljeskavica ili pileće batake ili bilo šta drugo za sve korisnike  Narodne kuhinje i to podeli ljudima. Ukoliko u narednom periodu oni što pripremaju hranu ne čine to na kvalitetan način, biće otpušteni. Angažovaćemo u tom slučaju profesionalne kuvare koji će priprmati obroke za korisnike– kaže Petrović

On je najavio da će u budućem periodu korisnici dobijati obrok i nedeljom.

ZEMLJOTRES KOJI JE POGODIO OKOLINU KUČEVA OSETIO SE I U BORU

Zemljotres jačine 4,4 Rihterove skale koji je jutros oko četiri sata i pet minuta registrovan u blizini Kučeva osetio se i u Boru.

-Stanujem u zgradi na šestom spratu. Iako sam spavao u tom trenutku kada se desio zemljotres probudilo me ljuljanje kreveta. To je trajalo oko par sekundi. Odmah mi je palo na pamet da se desio zemljotres, i sećam se da sam pomislio kako ću ujutru da proverim  da li se to zaista i dogodilo– kaže Ljubiša Marinković.

Boranka Dragana Živković kaže da je prespavala noć i da ništa nije osetila.

-Otišla sam na spavanje oko jedan sat posle ponoći, i ništa nisam osetila.  Jutros mi je prijatelj koji stanuje na petom spratu kazao da ga je  probudilo neko ljuljanje i kako je u tom trenutku pomislio da halucinira – priča Živkovićeva.

Ni njena sugrađanka Marijana Milovanović koja stanuje na sedmom spratu nije ništa osetila što bi ukazivalo na zemljotres.

-Spavala sam kao top i  ništa nisam osetila – kaže Milovanovićeva.

 

OBOREN I VRAĆEN SAJT OPŠTINE BOR

Sajt Opštine Bor, koji su juče popodne napali hakeri, nije bio u funkciji 17 sati.  Predstavnici lokalne samouprave najavili su na konferenciji za novinare da će raditi na boljoj zaštiti sajta, koji je od danas ponovo u funkciji.

-Nisam mogla da verujem da se to desilo, i da je hakovan zvanični sajt Opštine. Preko cele stranice na našem sajtu je stajao grb UČK,oznaka velike Albanije  i ispod je bila tekstualna i glasovna poruka. Odmah smo o svemu obavestili policiju, zvala sam i naše administratore da oni pogledaju šta može da se uradi da se sajt što pre vrati u funkciju. Mi ne znamo ko je to učinio i podneta je krivična prijava protiv NN lica  – kazala je Ljubinka Jelić, načelnica Opštinske uprave.

Zamenik predsednika opštine Bor Saša Vukadinović kazao je da ovo nije samo napad na Opštinu Bor već i na Srbiju.

 

 

POBEDA KLOKOČEVCA

Ovogodišnja 43. Seoska sportska olimpijada u Rudnoj glavi, najvećem selu opštine Majdanpek, sa više od 650 takmičara, odnosno više od 700  učesnika, održana je u subotu, 28.maja i još jednom opravdala epitet  najmasovnije manifestacije sporta i fizičke kulture u ovom delu Srbije. U konkurenciji ekipa iz svih mesnih zajednica i zaseoka opštine sa izuzetkom Miroča, za naziv sveukupnog pobednika u sportskim i disciplinama narodnog višeboja izborila se ekipa Klokočevca, ispred Crnajke i Rudne glave. Veliki broj mlađih učesnika na ovogodišnjoj Seoskoj sportskoj olimpijadi, obećava budućnost manifestaciji koju je je uspešno organizovao Sportski savez, uz pokroviteljstvo Opštine Majdanpek.

SPORTSKO TAKMIČENJE INVALIDA

Knjaževac je bio domaćin Prvog kupa Timočke krajine za osobe sa invaliditetom. Oko 30 takmičara iz timočkih opština nadmetalo se u pikadu, šahu i trci u invalidskim kolicima, a organizovana je i demonstracija pauerliftinga za osobe sa invaliditetom.

Sportsko takmičenje osoba sa invaliditetom je projekat čiji je nosilac Sportski savez Knjaževca, a koordinatori su Ivan Simić iz Organizacije cerebralne dečje paralize iz Zaječara i Vesna Nikić, predstavnik Udruženja invalida rada i osoba sa invaliditetom.

– Ovo je jedan od načina da se mi “izmešamo” sa ostalim građanima, da narod najpre vidi da mi postojimo. Ovo takmičenje je ukazalo na neke od problema sa kojima se osobe sa invaliditetom suočavaju, pa se nadam da će vremenom deo po deo problema da se rešava –  kaže Vesna Nikić.

Više od 30 sportista sa invaliditetom iz svih opština Timočke krajine nadmetalo se u pikadu, šahu, trci standardnim invalidskim kolicima, a organizovana je i demonstracija pauerliftinga za osobe sa invaliditetom. Prvi kup Timočke krajine održan je pod pokroviteljstvom Skupštine opštine Knjaževac.

– Ovo je svakako dobra prilika da pokažemo da su osobe sa invaliditetom briga ovog društva, pa i ove opštine i da možemo da vidimo da, zahvaljujući angažovanju ovolikog broja ljudi i Sportskog saveza, kao i opštine, koja je svojim programskim budžetom predvidela sredstva za ovu manifestaciju, ovi ljudi imaju snage i volje za sportske aktivnosti. Videli smo danas da oni zaista mogu sve, a važno je i da ima dobre volje i da smo pokazali da zajedno možemo mnogo da postignemo –  izjavila je dr Ljubica Nikolić, zamenica predsednika opštine Knjaževac.

Uz dogovor sportista da se dogodine u još većem broju okupe na II Kupu Timočke krajine,  takmičenje je završeno dodelom medalja i pehara najuspešnijim učesnicima.

BORANI PEŠAČILI, KLADOVLJANI TRČALI

Borski predškolci obeležili su Svetski dan izazova, pešačenjem od Doma kulture u centru grada do zoološkog vrta, gde su imali prilike da vide životinje i vreme provedu u dobrom druženju. U ovoj akciji, čiji je organizator Asocijacija sport za sve Bor, učestvovalo je 223 deteta  iz Predškolske ustanove “Bambi”.

– S obzirom na loše vreme prethodnih dana, nismo bili u mogućnosti da ranije organizujemo akciju. Cilj akcije je vežba, odnosno  aktivnost u trajanju od najmanje 15 minuta. Takmiče se gradovi sa približno istim brojem stanovnika. Ove godine Bor se takmiči sa Ćuprijom. Moto ove akcije je “Vratite svoje ulice, vratite svoju budućnost” i shodno tome,  deca pešače. Šetaju do zoo vrta gde će im biti uručene medalje – kazao je Miloš Luković,  generalni sekretar Asocijacije Sport za sve Bor.

Manifestacija je posvećena animaciji što većeg broja stanovništva radi uključenja u rekreativne aktivnosti sa sportskim i kulturnim sadržajima kroz igru, druženje i zabavu.

Pod istim sloganom i opština Kladovo  bila je učesnik Međunarodnog dana izazova,sportsko – rekreativne priredbe u  kojoj su najveći doprinos  petnaestominutnim vežbanjem dali školarci. U dve srednje i pet osmogodišnjih škola u gradu i selima te podunavske opštine 15 minuta vežbalo je 1237 učenika od ukupno 2717 učesnika koliko se uključilo u ovogodišnju manifestaciju.

To je 12,94 odsto od ukupnog broja stanovnika (21.000) što je bilo dovoljno da se  nadmaši susedni Negotin  u kome je vežbalo 10,85 posto od ukupno 36.879  stanovnika.

– Na terenima u srednjovekovnoj tvrđavi „Fetislam“, ali i u 22 mesne zajednice doprinos manifestaciji dali su aktivni sportisti, ali i Kladovljani, rekreativci  i gosti našeg grada koji su trčali i vežbali na Dunavskom keju. Dan izazova je smotra sporta, igre i zabave  i sprovodi se kroz razne vidove aktivnosti. U Kladovu se ova manifestacija održava od 1993. godine-kazao je Petar Đurđević generalni sekretar Sportskog saveza opštine Kladovo.

 

SLETEO SAM TI U SNOVE…

Udruženje „Egokult“ u saradnji sa Domom kulture „Stevan Mokranjac“ u znak sećanja na jednog od najvećih autora jugoslovenskog „novog talasa“, Vladu Divljana organizovalo je multimedijalni program „Sleteo sam ti u snove“.  Tako su Negotinci bili u prilici da nakon Vranjanaca i Nišlija uživaju u izložbi fotografija „Nebeska tema“ Nemanje Đorđevića, urednika fotografije i foto-reportera web magazina “Balkanrock”, kao i hrvatskog “SoundGardiana”, ali i da premijerno pogledaju rokomentarac “Vlada” slovenačkog reditelja Rudija Urana, svojevrsno lično iskustvo pojedinca koji je izgubio “svoj kulturni prostor”.

-Bilo je sasvim prirodno da se Vlada Divljan, jedan od najupečatljivijih umetnika tzv. „novog talasa“, nađe u knjizi „Sonja Savić – otvorena stranica“. Tokom njene pripreme, 2011. Divljana nalazim u Beču gde je poslednjih godina živeo sa porodicom. Posle nekoliko dana dopisivanja, zakazujemo razgovor putem skajpa. Sva trema što mi se pružila prilika da razgovaram sa jednim od svojih idola, večitim dečakom, nestala je već u prvim minutima jednočasovnog razgovora, u kojem sam imala osećaj da razgovaram sa starim drugom koga dugo nisam videla. Način na koji je Divljan plenio ljude oko sebe, odisao je neposrednošću. Inteligentan, obrazovan, veoma talentovan, duhovit. Mangup i gospodin u jednom. Nikada ga nisam videla uživo. Ostaje taj osećaj žala i praznine što se nisu poklopile okolnosti da ga sretnem par godina kasnije, na koncertu u okviru zaječarske Gitarijade 2014. i radost što je mi je darovao tekst o Sonji „Vesnik novog vremena“ – kaže Zdenka Tomić iz Udruženja “Egokult”.

 

Projekat „Negotin na putu transparentnog, ekonomskog, infrastrukturnog i stabilnog razvoja“ sufinansira Opština Negotin

SEDAM DECENIJA UDRUŽENJA PENZIONERA

Svečanom akademijom u Domu kulture, Udruženje penzionera iz Knjaževca obeležilo je 70 godina postojanja i rada.

Daleke 1946. godine, osnovana je jedinstvena penzionerska organizacija na nivou Srbije, a nedugo nakon toga i Udruženje penzionera opštine Knjaževac. Za 70 godina rada urađeno je puno na poboljšanju kvaliteta života njegovih članova u materijalnom, kulturnom i socijalnom pogledu.

– Formirane su 42 mesne organizacije i 23 kluba za dnevni boravak penzionera. U ostvarivanju osnovnih zadataka, zajedno sa Fondom PIO, podelili smo više desetina stanova, penzioneri su slati na lečenje u banjska lečilišta, davane su pozajmice iz kase uzajemne pomoći – kaže Radomir Veljković, predsednik Udruženja penzionera Knjaževac.

Knjaževački penzioneri su veoma ponosni na svoj kulturno-umetnički rad.

– Formirana je sekcija žene, koja je od hora prerasla u sekciju koja se bavi svim oblicima kulturnog stvaralaštva. Aktivno učestvuje na svim manifestacijama sa kojih donisi značajna priznanja –  dodaje Veljković.

Veliki jubelej penzionerima je u ime lokalne samouprave čestitala zamenica predsednika opštine Ljubica Nikolić.

– Sedamdeset godina je zaista veliki jubilej. Znam da iza ovog jubileja stoje uspesi, dostignuća i humanitarni rad. Ovo Udruženje treba da se održi i mi na svaki način moramo da im pomažemo i da podstičemo njihov rad- ističe dr Nikolić.

Uporedo sa obeležavanjem 70 godina postojanja i rada Udruženja penzionera opštine Knjaževac, održani su 24. Majski susreti penzionera okruga Bor i Zaječar.

ODRŽAN TREĆI VOKALNI ETNO FESTIVAL MLADIH U NEGOTINU

Pjevačka grupa katedre za etnomuzikologiju Akademije umjetnosti Univerziteta u Banjaluci pod upravom dr Dragice Panić Kašanski pobednik je trećeg Vokalnog etno festivala mladih (VEF) koji je održan u Negotinu u organizaciji Kreativnog udruženja „Nego“, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i opštine Negotin. Ova tročlana ženska grupa predstavila se krajiškim, romanijskim i pesmama koje se pevaju u Brčkom pokazavši na najbolji način raskošnost svog talenta i lepotu bosansko-hercegovačkog pojanja.

Žiri u sastavu: Biljana Krstić, idejni tvorac Bistrika, Zoran Bogdanović, docent Nove akademije umetnosti Evropskog univerziteta u Beogradu i Dragomir Stanojević, kompozitor, pijanista i aranžer, drugo mesto dodelili su muškoj pevačkoj grupi etnomuzikološkog odseka Muzičke škole “Stevan Mokranjac” iz Kraljeva, pod upravom dr Zlate Marjanović, a treće Etno grupi “Marinika” iz Negotina pod upravom Danijele Stojkić Marković.

Ove godine za titulu najbolje nadmetalo se čak 11 vokalnih grupa iz Kraljeva, Kolašina, Negotina, Tearca kod Tetova, Smedereva, Banjaluke, Beograda i Brčkog.

– Vokalni etno-festival mladih (VEF) osnovan je sa ciljem da promoviše tradicionalnu etno muziku, da aktivno uključuje mlade u njeno očuvanje kao i da podstiče njihovu kreativnu interpretaciju. Raduje nas što je interesovanje za festival toliko da nam dolaze i grupe iz regiona i da je VEF još prošle godine postao internacionalan. Ono što ovaj festival afirmiše je upravo Mokranjac i Negotin i nas raduje i činjenica da je i u toj oblasti načinjen pomak i da se u Negotinu osnivaju i nove grupe koje neguju tradiciju – kaže Dušanka Botunjac iz Kreativnog udruženja “Nego”.

Žiri je odlučio da ovogodišnje specijalne nagrade dodeli Pevačkoj grupi KUD-a “Kiril Pejčinović” iz Tearca kod Tetova, čiji je dirigent Saši Kostadinovski, za originalno izvođenje pesama iz Makedonije i crnogorskoj ženskoj pevačkoj grupi KUD-a “Mijat Mašković” iz Kolašina, pod upravom Davora Sedlarevića za očuvanje vokalne obredne tradicije.

Ovaj dvodnevni festival je uz takmičarsko obeležilo i revijalno veče na kojem se gala koncertom predstavio etnomuzikološki odsek srednje muzičke škole “Petar Konjović” iz Sombora, pod upravom Ivane Madžarac, prošlogodišnji pobednik VEF-a.

-Ova nam je pobeda veoma značila jer je festival veoma kvalitetan i širokog je spektra naše narodne tradicije. Ovog leta nas očekuje učešće na bugarskom Balkan folk festu na Zlatnim pjascima, na kojem smo pre tri godine osvojili prvu nagradu – ističe etnomuzikog Ivana Madžarac, inače profesor tradicionalnog pevanja.

 

Projekat „Negotin na putu transparentnog, ekonomskog, infrastrukturnog i stabilnog razvoja“ sufinansira Opština Negotin

PROSLAVILI 50 GODINA RADA

Tradicionalnom priredbom u Domu kulture obeležen je Dan predškolske ustanove “ Neven “ .Odluka o osnivanju vrtića u Kladovu je doneta 16. aprila  1966. godine, a prva generacija mališana u obdanište je krenula od septembra te godine. Za pola veka  postojanja u ovoj vaspitno-obrazovnoj ustanovi stasavale su brojne generacije Kladovljana. Dan obdaništa je i prilika da se sumiraju rezultati rada sa mališanima u ustanovi koja 50 godina ispunjava svoju misiju vaspitanja.

– Uverena sam da je ta misija u potpunosti realizovana kada je reč o vaspitanju brojnih generacija mališana u Nevenu. S godinama smo rasli i poboljšavali uslove rada u svim segmentima. U godini jubileja Predškolska ustanova “ Neven“  raspolaže sa tri objekta površine oko 2250 kvadrata . U njima  boravi 367  mališana od jaslenog do predškolskog uzrasta. Brigu o deci  vode 33 vaspitača, a prema profilima stručnosti „Neven“ ispunjava propisane standarde i normative Ministarstva prosvete- s ponosom ističe  Jasmina Vlaisavljević direktorka PU “ Neven“

Maj je mesec predviđen za upis nove generacije dece koja će se od septembra družiti sa vaspitačima.

– Mesta ima dovoljno i biće primljena sva deca. Roditeli upisuju i decu koja će od septembra naredne godine krenuti u prvi razred , a jedan od uslova je da u obdaništu realizuje obavezan program namenjen predškolcima. S obzirom na dosadašnja iskustva spremni smo da odgovorimo i tom zadatku- zaključila je Vlaisavljević .

DANI VIŠNJE U VASILJU

U prethodnih nekoliko godina na području Vasilja je, zahvaljujući subvencijama opštine Knjaževac, niklo 300 novih hektara pod višnjom. U čast voću koje im omogućava bolji život, stanovnici Vasilja pokrenuli su manifestaciju Dani višnje. Prva je održana u nedelju, 29. maja.

Vasilj je mnogo godina čekao na manifestaciju koja će oživeti selo i okupiti njegove stanovnike, posebno manifestaciju u čast i slavu višnje, voća, koje nam omogućava da bolje živimo, kazao je na Prvim Danima višnje pomoćnik predsednika Opštine Saša Petrović.

– Prethodnih godina uložili smo dosta sredstava, pomogli da se podigne 500 hektara novih zasada pod višnjim. Danas imamo oko 2000 hektara pod višnjom. Prva smo opština po obimu proizvodnje u Srbiji i među 10 najvećih u Evropi – rekao je Petrović.

Predsednik Upravnog odbora Fonda za razvoj poljoprivrede Dalibor Stanojević inicirao je zaštitu geografskog porekla knjaževačke višnje.

– Višnja je voćna vrsta koja ima dugu tradiciju u našoj opštini. Mnoga deca su školovana zahvaljujući prihodima od višnje, sagrađene su kuće. Voleo bih da ova manifestacija pokrene formiranje udruženja “Knjaževačka višnja“, kako bi se ušlo u zaštitu geografskog porekla naše višnje – kazao je Stanojević.

Tokom prethodnih godina u Vasilju je, zahvaljujući opštinskim subvencijama, niklo preko 300 hektara novih zasada višnje. Bio je to jedan od razloga za pokretanje manifestacije, koja će, kako organizatori najavljuju, postati lepa tradicija ovog sela.

– U Vasilju je zasađeno oko 300 hektara višnje dok je ova vlast bila. Zadovoljni smo i inicijativa mesne zajednice bila je da pokrenemo “višnjijadu“. Nazvali smo je “Višnjičica rod rodila“ i nadamo se da će postati tradicionalna – rekao je sekretar MZ Svetomir Antić.

Prve Dane višnje, mesna zajednica Vasilj organizovala je uz podršku Udruženja za negovanje tradicije “Izvor“. U centru sela okupili su se domaćini i domaćice sa svojim kulinarskim proizvodima od višanja, predmetima narodne radinosti, starim alatima.

Nagrade su dobili oni sa najautentičnijim eksponatima. Za izvornu pesmu i igru, te lepe stihove, pobrinuli su se učenici  osnovnih škola, članovi kulturno – umetničkog društva penzionera “Sunčana jesen“, te veterani Škole folklora “Kolo“.