Author: admin

NORMALIZOVANO VODOSNABDEVANJE U KORBOVU I RTKOVU

Posle godinu dana meštani  u naseljima  Korbovo i  Rtkovo ponovo piju vodu sa česmi u domaćinstvima  , jer u vodi za piće više nema povećane   koncentracije sadržaja nitrata. Na to je uticalo nov vodosistem  koji je povezan sa novoiskopanim bunarom  dubine 18 metara. Sanitarnim nadzorom  je utvđeno  da se voda može koristiti za piće i pripremu hrane navodi se  u zapisniku koji je potpisao Republički sanitarni inspektor Željko Nikolić .

Zdravstvenu kontrolu kvaliteta vode za piće  sa tri merna mesta,  u domaćinstvu meštanina Korbova i sa česmi u osnovnim školama u tom naselju i Rtkovu  uzorkovala  je stručna služba Zavoda za javno zdravlje „Timok“ iz Zaječaru i ustanovila da voda odgovara pravilniku, odnosno da  je fizičko-hemijski i mikrobiloški ispravna.

– Uzastopnim uzorkovanjem ustanovljeno je da voda odgovara Pravilniku o higijenskoj  ispravnosti i može se koristiti za piće i pripremu hrane. Time smo osigurali  bezbednost kada je reč o zdravlju potrošača u naseljima Korbovo i Rtkovo .Na osnovu Izveštaja o zdravstvenoj ispravnosti  van snage je stavljeno rešenje o zabrani izdato 2. juna 2015. godine jer voda ispunjava sve standarde propisane Pravilnikom  bez posledica na zdravlje korisnika usluga -kazao je  Zoran Petrović direktor JP “ Jedinstvo“.

Završetkom kopanja bunara i izgradnjom dodatnog sistema do jeseni bi trebalo  da se normalizuje  i vodosnabdevanje u Maloj i Velikoj Vrbici.Nove bušotine na lokacijama   u Korbovu i Maloj Vrbici su  u neposrednoj  blizini  Dunava, jer su analize potvrdile da u dunavskoj vodi nije registrovana pojava nitrata.

Vrednost radova je 16,5 miliona dinara, a investitor je HE „Đerdap“.

ŠANSA ZA POLJOPRIVREDNIKE

Naši poljoprivrednici u drugoj polovini godine, kako procenjuju u Ministarstvu poljoprivrede, moći će da konkurišu za evropski novac iz IPARD programa. Reč je o programu investicija u fizičku imovinu za preradu i marketing poljoprivrednih proizvoda i proizvoda ribarstva.

-IPARD program takođe predstavlja povećanje produktivnosti i ukupnog učinka prerađivačkih kapaciteta u industriji mleka i mlečnih proizvoda, kao i u sektoru za meso voće i povrće – kaže dipl. inženjer ratarstva Vladica Stefanović, savetodavac u Poljoprivrednoj savetodavnoj stručnoj službi u Negotinu.

Budžet opredeljen za finansiranje je sedmogodišnji i trenutno obuhvata period od 2014-2020. Do isteka ovog perioda, akreditacijom Uprave, poljoprivrednici mogu da računaju na nekoliko budžeta po merama koje se finansiraju u skladu sa IPARD programom.

-IPARD program mogu da koriste poljoprivredni proizvođači ili grupe proizvođača upisani u Registar poljoprivrednih gazdinstva, kako fizička, tako i pravna lica sa manje od 25 odsto javnog kapitala ili glasačkih prava u posedu organa javne vlasti. Predmet investicije mora da ispunjava odgovarajuće standarde EU u pogledu zaštite životne sredine i dobrobiti životinja. Za investiciju preko 50.000 eura neophodan je kompletan biznis plan u skladu sa formom pripremljenom od strane IPARD Agencije, a za investiciju ispod 50.000 eura potrebno je pojednostavljena verzija biznis plana – ističe Stefanovićeva.

 

Projekat „Negotin na putu transparentnog, ekonomskog, infrastrukturnog i stabilnog razvoja“ sufinansira Opština Negotin

ZVONA VRAĆENA U HRAM „SVETE TROJICE“ U KRIVELJU KOD BORA

Tri crkvena zvona, ukupne težine oko 200 kilograma, koja su nedavno ukradena iz Hrama  „Svete Trojice“ u borskom selu Veliki Krivelj, danas su vraćena u crkvu.

Da podsetimo, lopovi su pod okriljem noći, u subotu na nedelju obili vrata na severnoj strani hrama odakle su i provalili u unutrašnjost crkve i odneli zvona.

Policija je brzo reagovala i pronašla vozilo u kome su se nalazila crkvena zvona.

Jedno od zvona, hramu  je darovao kralj Milan Obrenović.

 

UKRADENA CRKVENA ZVONA IZ HRAMA „SVETE TROJICE“ U KRIVELJU

Policija intenzivno traga za razbojnicima koji su u noći između subote i nedelje provalili  u Hram „Svete Trojice“ u selu Veliki Krivelj kod Bora odakle su ukrali tri crkvena zvona.

Zahvaljujući brzoj intervenciji policije zvona su pronađena u jednom automobilu.

Lopovi su  obili vrata na severnoj strani hrama i tko provalili u unutrašnjost crkve. Zahvaljujući brzoj intervenciji policije zvona su pronađena u jednom automobilu, a za lopovima se još uvek traga.

Crkvena zvona iz Hrama „Svete Trojice“ teška su oko 200 kilograma, a jedno od njih crkvi je darovao kralj Milan Obrenović.

– Ne mogu da verujem da je neko ovako nešto mogao da uradi. Zvona imaju neprocenjivu kulturno i istorijsku vrednost  jer su deo istorije ovog mesta. Kada je obnovljen hram 1992 godine su postavljena nova zvona, dok su ova  ostala da posluže naraštajima o tome ko je bio darodavac i ukažu da je to prvobitno znamenje crkve iz vremena kada je počela da se gradi– kazao je protojerej Ratko Tobić, starešina Hrama “Svete Trojice”.

Ovo je treći slučaj provaljivanja u Hram „Svete Trojice“.

PREKINUTA KONSTITUTIVNA SEDNICA SO KLADOVO

Nakon potvrde mandata i  polaganja zakletve 28 odbornika koliko broji lokalni parlament prekinuta je konsitutivna sednici SO Kladovo. Predsedavajući  skupštine Siniša Stamenković najstariji odbornik (67) obavestio je prisutne  da nije dobio predlog sa imenima kandidata  za predsednika skupštine potpisan od najmanje jedne trećine odbornika, zbog čega se nisu stekli uslovi za nastavak rada lokalnog parlamenta.

U Skupštini najviše odbornika ima koalicija oko Srpske napredne stranke  17, zatim SPS 7, DS i SDS po   po dva odbornika.

-Tokom izbora nisu zabeležene  neregularnostima koje su uticale  na tok izbornog postupka, a do isteka  zakonskog roka Opštinskoj izbornoj komisiji niko nije zvanično  podneo prigovor. Od ukupno 22.928 građana upisanih u birački spisak na 31 biračkom mestu glasalo ih je 12.044. Najviše glasova 6.508 dobila je lista oko SNS, zatim slede SPS  2659, DS 893 i SDS 807 glasova. Cenzus nisu prešle lista SRS dr Vojislav Šešelj i i grpa građana Rumunska  nacionalna manjina za Kladovo  Tihan Matasarević -kazala je Snežana Pavlović predsednica Opštinske izborne komisije.

U radu konstitutivne sednice učestvovalo je svih 28 odbornika koji su dobili poverenje građana na lokalnim izborima održanim 24. aprila , a o novonastaloj situaciji  Radisav Čučulanović predsednik SNS ,koja ima apsolutnu većinu u lokalnom parlamentu je rekao:

-Odluka o prekidu sednici u saglasnosti je sa preporukom GO SNS da se konstituisanje vlasti na lokalu odloži do završetka konsultacija na republičkom nivou. Nakon toga očekujemo dobijanje saglasnosti za nastavak sednice koja će se održati 13. juna.To ne remeti zakonsku proceduru jer su poštuju  zadati rokovi -objasnio je Čučulanović.

SEDNICA POMERENA ZA 24. JUN

Konstitutivna sednica Skupštine opštine Sokobanja koja je bila zakazana za utorak, 31. maj, nije održana. Prema rečima predsednice Skupstine, u starom sazivu, Snežane Radovanović, novi moment je to što je jedan od učesnika na izborima uložio žalbu koja se trenutno nalazi kod Upravnog suda.

-Do samog početka sednice nikakav dokument nije stigao iz Upravnog suda i ja sam , u skladu sa zakonom, konstitutivnu sednicu odložila za 24. jun – kaže Radovanovićeva.

Šef odborničke grupe DS Tanja Nikolić je rekla da su odbornici ove stranke bili spremni za rad i da odlaganje konstitutivne sednice nije dobro za građane Sokobanje, jer je turistička sezona na pragu i upravo u ovom periodu za opštinu je neophodno da ima formiranu vlast.

Na dnevnom redu konstitutivne sednice bilo je osam tačaka, među kojima su: razmatranje i donošenje odluke o potvrđivanju mandata odbornika Skupštine opštine, razmatranje i odluka o razrešenju predsednika Skupštine i sekretara lokalnog parlamenta, predlaganje kandidata, razmatranje predloga, utvrdjivanje liste kandidata i izbor predsednika Skupstine opstine Sokobanja i predlaganje kandidata i donosenje odluke o postavljanju sekretara SO.

Saziv sokobanjskog parlamenta čini 30 odbornika: 15 odbornika SNS, devet odbornika DS i po tri odbornika SPS i Ujedinjene seljačke stranke.

VIŠE PARA ZA POLJOPRIVREDU

Dotacije za realizaciju programa, odnosno projekata Udruženja građana u 2016.godini, izbor programa za sufinansiranje projekata za ostvarivanje javnog interesa u oblasti javnog informisanja na teritoriji opštine Majdanpek, ali i javni konkurs za dodelu sredstava po Programu mera podrške za sprovođenje poljoprivredne i politike ruralnog razvoja, te Javni poziv za realizaciju programa podrške samozapošljavanja, samo su neka od pitanja koja su se našla na dnevnom redu ovonedeljne sednice Opštinskog veća u Majdanpeku.

Opština će, prema odluci koju je usvojilo Veće, a nakon sprovedenog konkursa dodeliti 3,5 miliona dinara kroz dotacije udruženjima građana za realizaciju programa, odnosno projekata. Na konkurs su pristigle 23 prijave, sa zahtevima u ukupnom iznosu duplo većem od predviđenog, a nadležna komisija je nakon razmatranja predložila 20, od kojih je Opštinsko veće usvojilo 19.

Usvojen je i predlog odluke o objavljivanju javnog konkursa za dodelu sredstava po Programu mera podrške za sprovođenje poljoprivredne i politike ruralnog razvoja. Konkurs će biti otvoren do kraja oktobra, odnosno utroška svih 7,5 miliona dinara, predviđenih sredstava, što je za pola miliona dinara više nego prošle godine, tokom koje je kroz 10 zahteva utrošeno samo 400 hiljada dinara. Budući da je sada predviđen i duži rok, članovi Opštinskog veća istakli su potrebu da se potencijalni korisnici podrobno informišu o mogućnostima. Više tačaka dnevnog reda 34.sednice Opštinskog veća odnosilo se na oblast zapošljavanja, pa tako i Odluka o raspisivanju Javnog poziva za realizaciju programa podrške samozapošljavanja, gde bi lica koja su to pravo ostvarila posredstvom Nacionalne službe zapošljavanja, mogla da računaju na dodatna sredstva od još 40 hiljada dinara. Predlog o raspisivanju Javnog poziva za realizaciju programa “Praktikant”će i nakon duge rasprave na ovoj sednici, odluku sačekati na narednoj.  Usvojene su, međutim, odluke o izmeni osnivačkih akata ustanova u oblasti kulture u skladu sa novim Zakonom o kulturi.

Vezano za Odluku o izboru programa za sufinansiranje projekata za ostvarivanje javnog interesa u oblasti javnog informisanja na teritoriji opštine Majdanpek, čulo se da je, razmotrivši prijave po javnom pozivu, Komisija donela odluku o sufinansiranju projekata u oblasti javnog informisanja na teritoriji opštine Majdanpek i to kada je reč o štampanim medijima “Privredni i infrastrukturni razvoj opštine Majdanpek, prednosti, potencijali i mogućnosti” i  “Majdanpek danas”, a kada je reč o elektronskim medijima, odnosno radijskim i tv programima, internet portalima, “Informisanje o ekologiji,  selima i turizmu opštine Majdanpek”, Istraživačko novinarstvo i podrška boljoj informisanosti opštine Majdanpek, “Hronika Majdanpeka” i “Informacije, aktuelna veza  između stanovništva”.

POMAŽE KLADOVLJANE

Po nepisanom pravilu više od  dve decenije svaki  dolazak Ljubomira Gušatovića s proleća u zavičaj  povezuje se sa brojnim donacijama koje humanitarac iz Evropskog Ljubičevca daruje sunarodnicima u matici. Tako je i ovog maja  Gušatović donirao  Zdravstvenom centru “ Kladovo “ 300 posteljina , termoakumulacionu peć snage 3,5 kilovata, akumulatorsku mašinu za čišćenje podova i 16 računara.

– Naša saradnja traje dvadeset godina i zahvaljujući Gušatoviću lakše se borimo sa nemaštinom. Sistematski rešavamo deo po deo najakutnijih problema i poboljšavamo uslove rada. Osim naše, značajnu pomoć su dobile i druge zdravstvene ustanove u našem okruženju-istakao je dr Borislav Petrović direktor ZC Kladovo.

Novu  radost u skromnom domu  devetočlane porodice Nikolić u Novom Sipu kod Kladova  u kome odrasta sedmoro  dece unela je donacija  iz   Danske. Kombinovani šporet na struju i plin, stolice, posteljina, igračke samo su deo iz donacije koju je Nikolićima uručio Gušatović .Majka Živadinka  neprestano se bori  za bolje uslove života svoje porodice. Svis u se obradovali poklonima, a najmlađa ćerka  Milica  najviše igračkama, posebno rolerima koji su se našli u paketu pomoći koja je dopremljena iz daleke Skandinavije.

-To nije prvi put da nam pomaže Ljubomir Gušatović. Kada nemamo rešenja za bilo koji problem tu je čika Ljuba da nam olakša život – ističe majka Živadinka.

Gušatović je obradovao i Svetlanu Vuković i Miroslava Poljakovića kojima je sve što su u zajedničkom životu stekli izgorelo u  požaru, koji je minulog  avgustovskog popodneva zahvatio baraku preko puta kladovske elektrodistribucije u kojoj su živeli. Nameštaj, odeća i obuća, fotografije i druge uspomene pretvorili su se u pepeo. Od tada traje njihova borba da se koliko toliko skuće, kucali su na mnoga vrata,ali kako kažu sve bilo je uzalud. Kada su izgubili svaku nadu, njihovu muku prepoznao je Ljubomir Gušatović koji im je pomogao.

– Oni su ostali na ulici pod vedrim nebom. Ljudi dobre volje su im pritekli u pomoć ,ali to nije bilo dovoljno. Donirao sam im kauče, komodu, tepihe i srećan sam ako sam pomogao da se reši bar deo njihovih problema. Naši sunarodnici koji žive i rade daleko od rodnog kraja  uvek  su spremni su da pomognu matici – istakao je Ljubomir Gušatović i dodao da ima nesebičnu podršku prevozničke forme Top – Turist čijim autobusima , sa Severa Evrope pomoć stižu u rodni kraj.

ŠANSA ZA STUDIRANJE U EU

Studenti iz Srbije imaju brojne šanse za studiranje u EU, ali je neophodno da se detaljno i pravovremeno informišu o tome. Rečeno je na prvom javnom razgovoru “Studiraj, putuj, upoznaj EU” koji je u saradnji sa ovdašnjom bibliotekom “Dositej Novaković” organizovao tim projekta “Euteka – EU u vašoj biblioteci”. Slični razgovori će, kažu nadležni, biti organizovani u 21 biblioteci širom Srbije sa ciljem da biblioteke postanu mesta za informisanje građana o svim važnim temama vezanim za EU.

– Informacije o prilikama za studiranje kao i izvori stipendiranja, dostupni su na internetu i srednjoškolci treba da se detaljno informišu o tome kako bi našli najbolju opciju za sebe- istakao je srednjoškolcima Naim Leo Beširi, ekspert iz Tima Evropa Srbija, koji je postiplomske studije završio na Evropskom koledžu u Brižu, upoznavši ih, između ostalog i sa programom “Erazmus plus”.

Učesnici ove javne debate Jelena Milešević, istraživačica na Institutu za medicinska istraživanja, nekadašnji postdiplomac Univerzitetu u Gentu, kao i Danko Nikolić, član Tima Evropa Srbija i direktor „Zaječarske inicijative“ upoznali su negotinske đake i sa osnovama obrazovanja u zemljama EU.

-Važno je da znate da imate priliku da studirate u Evropi, da treba da se informišete, da se interesujete za to koje fondacije obezbeđuju stipendije, da budete uporni i ne bojite se da komunicirate sa zaposlenima na univerzitetima – istakla je Jelena Milešević.

SANACIJA KUĆA U NEGOTINU

Danski savet za izbeglice, Vizija i ENEKA u okviru projekta podrške oporavku domaćinstava i lokalne privrede, koji su pre dve godine teško stradali u poplavama, započeli su u opštini Negotin sanaciju dva objekta, a kako se najavljuje uskoro će početi da zidaju i montažne kuće za porodice Barbulović i Jenić. U Negotinu je tako, po ovom projektu koji finansira Delegacija EU u Srbiji, počela sanacija kuće porodice Mihajlović, a sanira se i jedan objekat u Slatini. Mihajlovićima će biti uređena kuhinja, trpezarija i dve spavaće sobe, a kuća je ponovo, nakon radova, biti bezbedna za stanovanje.

– To je ono što je nužno da se uradi na teritoriji opštine Negotin za ove četiri porodice, da se pomogne da im se stambeni objekti saniraju ili da se u potpunosti izgrade novi. Očekujem da se na osnovu sprovedene javne nabavke za izgradnju montažnih kuća počnu i ovi radovi – istakao je prilikom obilaska radova Jovan Milovanović, predsednik opštine Negotin, zahvalivši se na nesebičnoj pomoći Danskom savetu za izbeglice i Delegaciji Evropske unije.

ASFALTIRAN PUT SLATINA – UROVICA

Sela Urovica i Slatina konačno su, posle više od tri decenije, dobila – asfalt. Reč je o deonici puta Slatina-Urovica, dugoj dva i po kilometra, koja je godinama rak rana ovih sela, jer je bila u izuzetno lošem stanju. Radove, vredne preko 20 miliona dinara, izvele su ekipe zaječarskog preduzeća za puteve. U Urovici ističu da očekuju da do jeseni asfaltiraju i 300 metara dugu deonicu puta od ulaska u selo do mosta u centru.

-Ispunili smo očekivanja i zahteve građana i to u kratkom vremenskom roku. Ova deonica puta je bila u veoma lošem stanju, ali je u saradnji sa republičkim organima i Preduzećem za puteve Srbije, ovaj problem sada rešen i mogu da se zahvalim, ne samo ljudima sa kojima sam bio u kontaktu i koji su omogućili da se ovaj problem reši, već i gospodinu Radivoju Petrikiću, koji je pomogao svojim delovanjem, da zajedničkim nastupom ostvarimo sanaciju ovog puta– istakao jeJovan Milovanović, predsednik opštine Negotin, koji je zajedno sa svojom pomoćnicom za saradnju sa mesnim zajednicama Aleksandrom Veličković obišao radove.

Lokalna samouprava najavila je da će uskoro, u okviru sanacije puteva koji su u republičkoj nadležnosti, početi radovi na deonici od raskrsnica za Mokranje prema Rajcu, prvo u dužini od četiri kilometra, a onda i čitave deonice prema Rajcu. kao i da je u planu i sanacija puta Negotin – Zaječar.

ČUVAJU TRADICIJU STARIJU OD DVA VEKA

Rezanjem slavskog kolača u hramu „Sveti Đorđe“  familija Bukatarević, jedna od najstarijih u Kladovu, upriličila je na letnjeg Svetog Nikolu , desetu godinu  za redom, porodični skup potomaka. Za slavskom trpezom okupili su oni stariji zašli u godine, ali i najmlađi  članovi ove mnogobrojne porodice raseljene na sve četiri strane sveta.

– Ima nas i u Beogradu, Šapcu, Velikom Gradištu, Londonu, Parizu, Kanadi,Americi gde živi i radi moja kći .Ja sam jedini Bukatarević koji je rođen u Beogradu. Slavsko druženje je prilika za okupljanje i čuvanje uspomene na pretke rasute svuda po svetu-priča Dragan Bukatarević.

Mile Bukatarević  podseća da je Bukatar staro prezime koje su preci preimenovali u Bukatarević.

– Imamo familiju Bukatar u Rusiji,Ukrajini i Moldaviji,ali sa njima nemamo kontakt – kaže Mile.

Već po tradiciji na spomenik stradalim u Velikom ratu potomci Kladovske porodice su položili cveće .

Po četvorici braće Bukatarević, poginulim u oslobodilačkim ratovima Srbije do 1920. godine, u Kladovu jedna ulica u užem centru grada nosi njihovo prezime. Zanimljivo je da su svi rođaci sve do sredine sedamdesetih godina prošlog veka i dolaska graditelja na Đerdap radi podizanja naše najveće brane na Dunavu živeli u toj ulici. Godišnja druženja  nisu samo prilika za veselje i slavlje, nego su pokušaj da Bukatarevići  svoje veze ojačaju i mladom naraštaju prenesu duh zajedništva.

 

– Povod ovog nesvakidašnjeg skupa  je više od dva veka  od bitisanja Bukatarevića u Timočkoj Krajini i uspomena na dalekog pretka Ivana Bukatara koji se pominje još 1804. godine kao stanovnik turske tvrđave Fetislam. Porodica Bukatarević jedna je od najstarijih Kladovu ,a potomci čuvajući uspomenu na svoga pretka Ivana Bukatara, od 2006. godine priređuju tradicionalno familijarno okupljanje na Svetog Nikolu letnjeg,u kultnom restoranu „Jezero“ u kome je druženje počelo kolom Bukatarevića-kazao je  Goran Bukatarević domaćin slave.

“SRCE ZA DECU“ U KNJAŽEVCU

Knjaževačko porodilište dobilo je, u okviru akcije Blic fondacije „Srce za decu“, aparat za skrining sluha kod novorođenčadi. Nabavku aparata obezbedila je kompanija “Mozzart“.

Mali Vuk prva je beba, rođena u knjaževačkom porodilištu, kojoj je dan po rođenju, novim aparatom, urađen skrining sluha. Vuk je zdrav i jak dečačić, pokazao je pregled, kome će ubuduće biti podvrgnuta sva novorođenčad, a zahvaljujući donaciji Blic fondacije i Kompanije “Mozzart.“ Lekari kažu da su do sada problemi sa sluhom mogli da se otkriju tek kada dete napuni godinu, ili dve dana.

– Radi se o potpuno bezbolnoj metodi, kojom se otkrivaju poremećaji sluha, što omogućava sprovođenje adekvatne i pravovremene terapije. Iako imamo 170 porođaja godišnje, znači nam ovaj aparat, da se blagovremeno vidi da li dete ima problema i što pre krene sa terapijom – kaže dr Darko Marković, upravnik Bolnice i dr Mirjana Marković, načelnica Ginekološko-akušerskog odeljenja.

Nabavku aparata za neonatalni skrining sluha za knjaževačko i još tri porodilišta obezbedila je kompanija Mozzart.

– Kampanja Blic fondacije uklapa se u našu poslovnu politiku društveno-odgovornog ponašanja. Duboko smo ubeđeni da preventivno delovanje kod najmlađih daje značajan doprinos razvoju društva u celini –  rekao je Zoran Puhač, direktor Korporativnih poslova u kompaniji “Mozzart.“

Humanitarnu akciju “Srce za decu“ Blic fondacija pokrenula je u martu ove godine.

– Blic fondacija je početkom marta pokrenula veliku akciju “Srce za decu“, čiji je cilj da se svim porodilištima u Srbiji obezbede aparati za neonatalni skrining sluha. Knjaževačko porodilište je 15. po redu koje je dobilo aparat i mi ćemo u narednih mesec dana opremiti sva porodilišta u Srbiji. Pokrovitelj naše akcije je Ministarstvo zdravlja, a medijski partner RTS- kazao je u Knjaževcu Velimir Perović, urednik akcije „Srce za decu“ Blic fondacije.

Za nabavku aparata za skrining sluha kod beba za svih 56 porodilišta u Srbiji potrebno je 25 miliona dinara, a u Blic fondaciji očekuju da će sve društveno odgovorne firme, slediti primer  kompanije Mocart, jer je to u zajedničkom interesu.

TIMOMED ŠAMPION SAJMA POLJOPRIVREDE

U okviru “Večeri šampiona”, na 83. Međunarodnom sajmu poljoprivrede u Novom Sadu, veliki šampionski pehar za vrhunski kvalitet izloženih proizvoda po 17. put uručen je knjaževačkom Timomedu.

Centralni događaj Sajma poljoprivrede je “Veče šampiona” kada se dodeljuju najveća sajamska priznanja. U Master centru Novosadskog sajma, šampione kvaliteta pozdravila je Snežana Bogosavljević Bošković, ministarka poljoprivrede u Vladi Republike Srbije.

– Velika mi je čast i zadovoljstvo što sam večeras u društvu šampiona, najboljih u svim oblastima poljoprivrede. Drago mi je što mogu da istaknem izvanredne rezultate u poljoprivrednoj proizvodnji ostvarene u proteklom periodu i sigurna sam da će ti rezultati već dogodine biti nadmašeni još boljim ostvarenjima –  poručila je Boškovićka.

U odabranom društvu najboljih našao se i knjaževački Timomed. Svojevrsni rekorder među šampionima je po 17. put nagrađen velikim peharom za vrhunski kvalitet svojih proizvoda.

– To je veliko priznanje, ne samo kolektivu Timomeda, već i svim našim kooperantima. Mi se trudimo da sve ono što oni proizvedu mi u prirodnom obliku plasiramo na tržište. Svaka od minulih 17 godina, koju smo završili trijumfalno, bila nam je podsticaj da i naredne održimo nivo kvaliteta naših proizvoda. Još jedno važno opredeljenje je da na svakom Sajmu predstavimo poneki novi proizvod, pa tako ovog puta predstavljamo četiri nova Timomedova proizvoda i svi oni nagrađeni su velikim zlatnim medaljama – izjavio je Srbislav Vidojević, direktor Timomeda.