Author: admin

PODNO GREJANJE U CRKVI SVETOG ĐORĐA

Crkva Svetog Đorđa u Knjaževcu dobila je potpuno rekonstruisan pod, a u crkvi je uvedeno i podno grejanje.

– Blagoslovom Episkopa Ilariona i zalaganjem predsednika opštine Milana Đokića grad i crkva su dobili veliki blagoslov. Ne samo što će biti toplije na srcu, već i u duši. Popločana je crkva ovim divnim mermerom i sprovedeno je podno grejanje. Ovo je velika investicija i nešto što će ostati za našu decu i unučad kako treba da se brine o svojoj crkvi – kaže protojerej Siniša Đorđević, starešina Crkve.

Najveća Investicija u crkvi Svetog Đorđa u poslednjih 20 godina  finansirana je iz budžeta opštine.

– Ova investicija je na ponos i čast svim Knjaževčanima. Svim vernicima na liturgiji će biti prijatnije i toplije. Ovo je najveća investicija na crkvi u poslednjih dvadesetak godina- dodaje Milan Đokić, predsednik opštine Knjaževac.

Izgradnja pravoslavnog hrama, posvećenog Svetom Velikomučniku Georgiju počela je u Knjaževcu 1833. godine, u čast prvog dolaska knjaza Miloša Obrenovića u tadašnji Gurgusovac. Dve godine kasnije, povodom završetka gradnje, Knjaz je Crkvi poklonio Jevanđelje, štampano u Rusiji i dva zvona.

 

PLANOVI ZA KOZARNICU I GOLEMU REKU

U Direkciji za razvoj, urbanizam i izgradnju opštine Knjaževac potpisani su planovi generalne regulacije turističkog punkta “Kozarnica” i turističkog centra “Golema reka” na Staroj planini.

Planove su potpisali predsednik opštine KnjaževacMilanĐokić, predsednik Skupštine opštine Dragan Mančić, direktor Direkcije Mladen Radosavljević i predstavnici Instituta za arhitekturu i urbanizam Srbije u ime tima koji stoji iza planova.

– To su dve lokacije koje imaju velike potencijale i koje treba da budu centar interesovanja investicione javnosti. I lokalna samouprava ima mogućnosti da iz svojih sredstava počne sa investicijama u infrastrukturu za ove dve lokacije. Mi ćemo i dalje promovisati Planinu i pripremati prateće dokumente – kaže Milan Đokić, predsednik opštine Knjaževac.

Još 2012. godine Direkcija za razvoj, urbanizam i izgradnju naručila je izradu planske dokumentacije za Kozarnicu i Golemu reku.

– Zadovoljstvo je da mogu da kažem da su planovi gotovi i usvojeni. Ovom smo pokrili ceo naš deo Stare planine. Ovde sada može da se radi infrastruktura i da se grade objekti –  dodaje Mladen Radosavljević, direktor Direkcije za razvoj, urbanizam i izgradnju.

Dokumentaciju je izradio tim stručnjaka Instituta za arhitekturu i urbanizam Srbije.

– Ovi planovi omogućavaju gradnju, pre svega da se reši zaštita prirode pa onda i gradnja turističkih, sportskih i smeštajnih kapaciteta. Iz ovih dokumenata ljudi mogu videti šta sve tu može da se gradi, kakva je namena zemljišta i slično –  ističe dr Igor Marić, naučni savetnik Instituta za arhitekturu i urbanizam Srbije.

Paralelno sa ovim nastavlja se sa izradom planske dokumentacije za vodosnabdevanje i uređenje potplaninskih sela. To je preduslov za dalji razvoj etno turizma i povećanje smeštajnih kapaciteta na Staroj planini.

AGROTURIZAM I ZDRAVA HRANA

Bogato kulturno nasleđe Negotinske Krajine, od praistorijskog doba, preko ostataka Rima, do srednjeg veka i spomenika iz novije istorije, uz brojne kulturne, etno i muzičke manifestacije, načinile su ovaj kraj jednim od najatraktivnijih turističkih destinacija u oblasti kulturnog turizma Istočne Srbije. Uz to i činjenica da je ovo područje i bogomdano za uzgoj grožđa, pšenice, ali i drugih kultura, da neka od njenih područja poput Vratne, Rogljeva i Rajca predstavljaju i prave oaze netaknute prirode, dodatna su atrakcija turistima iz cele Srbije.

-Sa aspekta zdrave ishrane i zdrave prirodne sredine, može se reći, da je turizam životno zavistan od poljoprivrede, mada, s druge strane, direktno ili indirektno podstiče razvoj poljoprivrede. Agroturizam predstavlja vid turizma usmeren na suštinska pitanja, zdravu ishranu turista i boravak u zdravoj sredini, kroz integralni razvoj poljoprivrede, uvažavajući aspekte održivosti – ističe dipl. inženjer Zorica Petkanić, stručni saradnik za tehnologiju biljnih proizvoda negotinske Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Negotin.

Ako se posmatra sa stanovišta prirodnih potencijala, opština Negotin sa velikim oblastima pod šumom, bogatom florom i faunom, pruža i izuzetne prirodne mogućnosti za izvoz specifičnih ekoloških proizvoda kao i za razvoj lovnog, izletničkog, planinskog i svih ostalih vidova turizma koji u sebi sadrže i primenu ekoloških principa.

-Pre svega, agroturizam usmerava ukupan agrokompleks ka održivom razvoju, proizvodnji zdrave hrane i njen plasman na tržištu. Poljoprivredne delatnosti u ovom kontekstu nisu povezane  samo sa obradom zemlje i proizvodnjom hrane, nego i sa upravljanjem životnom sredinom, kao i pružanjem usluga lokalnoj zajednici i čitavom društvu, što sve doprinosi racionalnijem korišćenju prirodnih potencijala, suzbijanju prekomerne koncentracije privrede u gradovima, zaustavljanju negativnih migracionih kretanja i oživljavanju i razvoju sela – dodaje Petkanićeva.

Uz veću proizvodnju i veći plasman poljoprivrednih proizvoda stiču se uslovi i za većom zaradom, novim radnim mestima, ali se, a što je i primarni cilj, seoskog turizma, zaustavlja migracija stanovništva zbog nedostatka posla. Time, kažu stručnjaci, selo se podmlađuje, podstiče se prirodni priraštaj stanovništva, štiti i valorizuju kulturno istorijske vrednosti.

-Suština ponude u ruralnim područjima jeste boravak u renoviranim seoskim kućama u tradicionalnom stilu sa mogućnošću samostalnog spremanja hrane, upoznavanje tradicionalnih kulturnih vrednosti i običaja i sve to u ekološki zdravoj sredini. Smeštaj i ishrana turista na ovaj način, mnogo su atraktivniji, ekonomski jevtiniji i istovremeno zdraviji od uobičajenog hotelskog smeštaja i ishrane – zaključuje Zorica Petkanić i objašnjava da se poseban značaj agroturizma i njegova prednost vidi upravo u činjenici da je funkcionalan svih 365 dana u godini.

Proizvodnja kvalitetnog žita, voća i povrća je takođe  veoma razvijena u opštini Negotin tako da je višak ovih proizvoda  baza za izvozne projekte  u oblasti proizvodnje zdrave hrane,  ali i dopuna u sve razvijenijoj ponudi u okviru seoskog turizma. Turistima iz cele Srbije, ali i sve češćim svetskim putnicima ponuđen je kvalitetan smeštaj u brojnim domaćinstvima ne samo u Negotinu, već i u Rogljevu, Rajcu, Čubri, Kovilovu, Radujevcu, Karbulovu i na Kusjaku, u kojima gost može da oseti taj poseban šarm u dih tradicionalnog seoskog života na ovim prostorima.

 

BUDUJKIĆ:NAŠ JE INTERES BOLJI ŽIVOT SVIH GRAĐANA

U prisustvu zvanica, gostiju i meštana himnom Bože pravde u kogresnoj sali HE „Đerdap 1“ počela je svečana Akademija povodom  26. aprila Dana opštine Kladovo. Hroničari su zabeležili da je pre 149 godina  tog dana, 1867. godine  turska vlast  predala ključeve  tvrdjave “Fetislam ” , artiljerijskom kapetanu Milutinu Jovanoviću.

-To je urađeno bez borbe na bojnom polju, jer je pobedila tadašnja srpska diplomatija.  Istoričari tvrde da od tog dana počinje stvaranje moderne Srpske države – naglasio dr Dragan Budujkić   predsednik opštine Kladovo koji je pre toga sa  saradnicima položio cveće na spomen obeležje na ulazu u srednjovekovnu tvrđavu.

Prvi čovek te podunavske opštine podsetio je na rezultate koji su ostavreni u prethodnom periodu.

– Odgovor na pitanje kako smo i šta radili, dali su građani opštine Kladovo koji su na lokalnim izborima apsolutnu podršku dali listi SNS „Aleksandar Vučić Srbija pobeđuje“. Hvala im  što su nam ukazali poverenje, ali i nametnuli obavezu više da radimo u interesu svih građana. U periodu za nama predali smo na upotrebu montažne kuće izbeglim i raseljenim licima i zatvorili  kolektivni centar Karataš ,ali smo udomili i četiri socijalno najugroženije porodice sa lokala, otvorili smo HISPA centar, uz podršku EPS-a Zdravstvenom centru smo obezbedili hiperbaričnu komoru. Posle godinu dana kopanjem dva nova bunara rešili smo  problem vodosnabdevanja u naseljima Rtkovo i Korbovo, a uskoro će vodu u kojoj nema povećane koncentracije nitrata piti i meštani Male i Velike Vrbice poručio je dr Budujkić.

On je naglasio i da su sanirani atarski i seoski putevi.

– Asfaltirali smo desetak kilometara ulica u gradu i selima, završena je prva faza radova na izgradnji kanalizacije u Rtkovu, Korbovu i Velikoj Vrbici ,taj problem rešavamo i u Velesnici ,poboljšali smo horizontalnu i vertikalnu signalizaciju na ulicama u gradu i selima.Posle 30 godina Kladovo je ponovo dobilo pristanište zahvaljujući podršci resornog ministarstva. Rešavali smo socijalne i druge probleme kojih nije malo, ali nema predaje jer je naša vizija da meštanima opštine Kladovo obezbedimo bolji život. Kad to uspemo zaustavićemo migracije iz sela i uz podršku subvencija iz Fonda za poljoprivredu doprinećemo afirmaciji jednog od tri zamajca razvoja .Opština Kladovo  raspolaže nemerljivim kulturno-arheološkim bogatstvom koje podstiče razvoj turizma, a naša snaga mora biti  i preduzetništvo- istakao je dr Budujkić.

Zamajac razvoja opštine Kladovo može biti i prekogranična saradnja, a to je aktuelna vlast u Kladovu prepoznala i načinila je prvi korak.

-Sa 17 projekata prekogranične saradnje  konkurisali  smo za IPA pristupna sredstva iz Fondova EU,otvoreni smo za sve investitore i naše ljude iz dijaspore koji su spremni da ulažu u rodni kraj. Kvalitetnije zdravstvo i školstvo, razvoj malih i srednjih preduzeća, kvalitetan društveni život  doprineće boljim uslovima življenja  u našem kraju. Moj utisak je da smo najteže prošli ,ali ni  u periodu pred nama neće biti lako i zato se ne smemo uspavati na lovorikama pobede.Naprotiv  svi moramo da zasučemo rukave , jer samo tako  se možemo  izboriti za bolju i lepšu budućnost naše dece i svih građana opštine Kladovo, jer svi zajedno to zaslužujemo. Uz Vašu podršku možemo sve- zaključio je dr Budujkić.

Uz brojne goste iz Borskog okruga svečanoj sednici su prisustvovali Lazar Mirkić ambasador BiH u Srbiji i Slaviša Mišković načelnik opštine Višegrad.Ove godine izostala su priznanja  zaslužnim  građanima jer će novčani deo  Godišnjih nagrada biti uplaćen u humanitarne svrhe.

 

PODRŠKA POLJOPRIVREDNICIMA

U opštini Knjaževac potpisan je ugovor o saradnji lokalne samouprave i Agencije za ekonomski razvoj i preduzetništvo Pčinjskog okruga. Time praktično počinje realizacija projekta podrške poljoprivrednicima kroz beskamatne pozajmice za unapređenje proizvodnje. Sredstva za zajednički fond od 15 miliona dinara obezbedili su opština Knjaževac i Švajcarska agencija za razvoj i saradnju SDC.

Švajcarska agencija SDC finansira program “Razvoj privatnog sektora u Srbiji” koji realizuje Agencija za razvoj Pčinjskog okruga. Današnjim potpisivanjem ugovora o saradnji sa opštinom Knjaževac praktično je počela realizacija projekta podrške poljoprivrednicima.

– Ovaj čin potpisivanja ugovora rezultat je dosta dugog rada i zahvalan sam partnerima iz Knjaževca na saradnji. Mislim da smo došli do rešenja dobrih za sve strane, a verujem da će proizvodi našeg minulog i budućeg rada moći da se vide u dvorištima vaših domaćina – rekao je Živko Ivanković, direktor Agencije za razvoj i preduzetništvo Pčinjskog okruga.

Pregovori o realizaciji ovog projekta trajali su godinu dana, a potpisivanjem ugovora stvoreni su uslovi da se oformi revolving fond iz koga će se poljoprivrednicima odobravati pozajmice pre svega za nabavku opreme. “Fond će biti “težak” 15 miliona dinara, obnavljaće se iz godine u godinu, a očekujemo da ćemo narednih godina imati od 50 do 100 korisnika. Sredstva će biti značajna, jer će omogućiti nabavku krupnije mehanizacije. Mi smo do sada odobravali sredstva u visini do 80.000, a na ovaj način moći će da se dobijaju pozajmice i do 10 puta veće, a najznačajnije je da će pozajmljeni novac moći da se vraća kroz poljoprivredne proizvode – izjavio je Dragan Milutinović, direktor Agencije za razvoj opštine Knjaževac.

Program podrške poljoprivredi, koji je opština Knjaževac realizovala u prethodnom periodu, dao je izvanredne rezultate, prepoznate i van granica opštine.

– Sa zadovoljstvom mogu da konstatujem da su i međunarodni partneri, poput švajcarskog SDC-a, prepoznali kvalitet naših programa, tako da je i ovo potpisivanje ugovora svojevrsni dokaz da smo na pravom putu. Veliki broj poljoprivrednih proizvođača moći će da dobije značajnu finansijsku podršku kroz ovaj projekat, a time će se stvoriti i uslovi za značajno upošljavanje ljudi. Sredstva će biti bez kamate, vraćaće se u roku od pet godina i ubeđen sam da će predstavljati odličnu podršku svima koji se opredele za ozbiljniju proizvodnju u oblasti voćarstva, povrtarstva ili proizvodnju lekovitog bilja – istakao je Milan Đokić, predsednik opštine Knjaževac.

U narednoj fazi realizacije projekta biće raspisan konkurs za budućeg otkupljivača poljoprivrednih proizvoda, a prema najavama, zainteresovani poljoprivrednici za novčane pozajmice moći će da konkurišu od juna meseca.

 

ZDRAVLJE SE VEŽBA

Radost, upornost, želja da se svaka vežba odradi najbolje, ukratko to je epilog manifestacije “Zdravlje se vežba”, koju je prvi put u Negotin realizovao sve aktivniji i trofejniji Gimnastički klub “Hajduk Veljko”, Kancelarija  za mlade opštine Negotin i Američki savet u saradnji sa “Fleks organizacijom”. Ova manifestacija, koja je na centralnom negotinskom trgu okupila ljubitelje aktivnog načina života, ali i obožavaoce sporta i rekreacije svih uzrasta, organizovana je po programu Fondacije globalnog dana volontiranja mladih.  Vežbala su i deca i mame, i predškolci, ali i oni stariji. I svako je mogao da odabere da li će na grupne ili korektivne vežbe, na poligon ili radionice za decu, da li će se odazvati sportskim izazovima, ili učestvovati u kvizu znanja. Za sve učesnike su obezbeđene zdrave grickalice i osveženje, a za najbolje i nagrade.

– Ova manifestacija treba da bude primer svima nama da fizičku aktivnost shvatimo kao prioritet  u našem životu i tako gajimo svoje telo i svoj duh. Cilj ovog projekta jeste razvijanje svesti o važnosti bavljenja fizičkim aktivnostima od najranijeg detinjstva, upoznavanje široke javnosti o mogućnosti da na najbolji mogući način iskoriste svoje potencijale i želje da svoje telo i um obogate i učine ga zdravim i vitalnim – ističe trener Ana Ranđelović, idejni tvorac Gimnastičkog kluba „Hajduk Veljko“.

PONUĐENO 146 RADNIH MESTA

Oko 200 Negotinaca potražilo je na jubilarnom desetom po redu Sajmu zapošljavanja, šansu da se domognu radnog mesta. U organizaciji Nacionalne službe zapošljavanja, filijale Bor i opštine Negotin potrebu za 146 radnika, u najvećem broju od prvog do četvrtog stepena stručnosti, iskazalo je 30 poslodavaca. Najviše ih je zatražio “Eliksir grup” Prahovo, čak 40. Ovom poslodavcu koji je kupio neke od pogona nekadašnje Industrije hemijskih proizvoda Prahovo potrebni su radnici u pogonu foskorne i MKF, mašinbravar, električar, automatičar, otpravnici vozova i mašinovođa. I negotinski DOO “Aleksandrović” tražio je 20 prodavaca, 10 vozača drumskih vozila potražuje “Vin” DOO, a po 10 nekvalifikovanih radnika Turistička organizacija i Eko fond. Na listi najtraženijih zanimanja bili su vozači, konobari, šankeri, kuvari, automehaničari, ekonomski tehničari, a jedina ponuda za fakultetski obrazovane kadrove odnosila se na dipl. inženjera zaštite bilja, koji je potreban Agrodiskontu “Flora” DOO iz Negotina.

-Kao lokalna samouoprava činimo sve da stvorimo ambijent koji će privući investitore. Bilo je više razgovora i dogovora na tu temu i nadam se da će pored zapošljavanja putem Sajma biti i rezultata na ovom planu. Imajući u vidu da je u protekle dve decenije preko dvadesetak privrednih subjekata u našoj opštini prestalo sa radom, da je mnogo ljudi ostalo bez posla a novoosnovane firme možemo pobrojati na prstima ruke, naš najveći problem je obezbediti nova radna mesta i to neće biti lako, jer upravo iz tog razloga odliv stanovništva iz našeg kraja je iz godine u godinu sve veći. Zapošljavanje je zato naš najveći zadatak i naš prioritet – rekao je Jovan Milovanović, predsednik Opštine Negotin koji je zajedno sa Sonjom Stanković, direktorkom Filijale NSZ u Boru i Draganom Sikimićem, zamenikom direktora NSZ otvorio ovaj Sajam.

Trenutno je na evidenciji Nacionalne službe zapošljavanja u Negotinu 2.700 nezaposlenih lica, za 39 više nego u februaru. Od tog broja oko hiljadu njih nema nikakve kvalifikacije, a isto toliko ih ima diplomu srednje škole.

PRIKUPLJENO BLIZU 200 HILJADA DINARA

Na humanitarnom  koncertu  za pomoć maloj Gordani Mitić dvogodišnjoj devojčici iz Kladova koja boluje od Dravetovog sindroma , retkog oblika epilepsije, na kome su pevale zvezde „Granda“ Svetlana Tanasić, Jelena Kostov, Olja Karleuša, Marina Stankić i Srđan Lazarević i igrali članovi KUD “ Polet“ prikupljeno je 195.890  dinara , a novac je uplaćen na namenski žiro račun otvoren kod Komercijalne banke broj 205 – 900101920179014 . Bio je to još jedan uspešno položen ispit iz humanosti koji nas je po ko zna koji put uverio da ljudska plemenitost nema granice.

– Kada su bolesna  deca u pitanju moje kolege i ja u trenu donosimo odluku da prihatimo poziv organizatora .Tako je bilo i  u Kladovu gde je održan koncert koji je ispratilo  blizu 1500 gledalaca. Kada je teško, građani Srbije lako se opredele da pomognu ljudima u nevolji i to me raduje- istakla je Svetlana Tanasić pevačica  iz „Grand“ produkcije.

Majka devojčice Miladinka Točaković sa tri kćeri živi kao podstanar i bori se da svojoj deci obezbedi bolji život.Uprkos teškoj situaciji koju dodatno komplikuje bolest najmlađe Gordane, samohranu  majku hrabri saznanje da nisu ostale same.

– Do pre mesec dana niko nije znao za naš problem, a onda su nakon priloga u medijima Kladovljani stali uz nas.Pomažu nam znani i neznani, hvala im jer uz njihovu podršku lakše nastavljamo borbu za Gocin život- sa suzama u očima priča  Miladinka.

Akciju za lečenje male Kladovljanke na društvenim mrežama i uz  podršku RTS-a i TV Kladovo   pokrenuo je Vladimir Mitrović diplomirani defektolog , inicijator humanitarnog kocerta u kladovskoj dvorani „Jezero“.

– Javljaju nam se ljudi iz svih krajeva Srbije i inostranstva jer žele  da pomognu. Koncert je prevazišao naša očekivanja, prihod je  namenjen za putne troškove i boravak majke Miladinke Točaković u Nemačkoj, dok će lečenje na klinici finansirati fondacija proslavljenog srpskog vaterpoliste Aleksandra Šapića- kazao je Mitrović .

 

TRGOVIŠTE DOBILO ASFALT

Mesna zajednica Trgovište u opštini Knjaževac dobila je u proteklom periodu oko 17 hiljada kvadratnih metara asfalta. Ovih dana asfaltirana je  još jedna ulica u ovom prigradskom naselju, a radove su obišli predsednik Opštine Milan Đokić i direktor Direkcije za razvoj, urbanizam i izgradnju Mladen Radosavljević.

Stanovnici Trgovišta ne kriju zadovoljstvo što su, svojim inicijativama i angažovanjem i uz podršku lokalne samouprave, značajno popravili kvalitet života u svom selu.

– Mnogo smo uradili u saradnji sa Opštinom i Direkcijom – šta god smo potražili, sve smo dobili u Trgovištu –  pohvalio se predsednik MZ Ljubiša Nikić.

Radovi, koji su zbog vremenskih uslova prekinuti protekle godine, nastavljeni su sa prvim lepim danima proleća, kaže direktor Direkcije za razvoj, urbanizam i izgradnju Mladen Radosavljević.

– Nastavili smo sa asfaltiranjem tamo gde vremenski uslovi prošle godine nisu dozvoljavali završetak radova. To je u okviru projekta koji je obuhvatio mnoga sela knjaževačke opštine. Radimo i na krpljenju udarnih rupa, koje se završava za desetak dana, a zatim sledi obeležavanje horizontalne i vertikalne signalizacije. Svi poslovi idu onako kako smo obećali, prema programu i na vreme – izjavio je Radosavljević.

Urediti oko 300 kilometara puteva u opštini nije jednostavno, ali ako se svake godine uradi pomalo, kako smo i počeli, naše saobraćajnice izgledaće mnogo bolje, naglašava predsednik opštineMilanĐokić.

– Trgovište više nije neuređeno selo, već pravo prigradsko naselje, a mene raduje što su se, svojim radom, uključili i meštani. Saobraćajnice u opštini su, generalno, u mnogo boljem stanju.  Knjaževac ima oko 300 kilometara lokalnih puteva i nije moguće sve ih uraditi odjednom. Počeli smo da radimo kilometar, po kilometar i tako ćemo i nastaviti u narednim godinama – kazao je Đokić.

Posao asfaltiranja u Trgovištu, kao i krpljenja udranih rupa,  povereno je Preduzeću za puteve iz Zaječara.

FOND ZA POLJOPRIVREDNIKE

Švajcarska agencija za razvoj SDS i opština Knjaževac formiraće zajednički fond od 15 miliona dinara iz koga će se poljoprivrednicima odobravati beskamatne pozajmice koje bi se vraćale u robi na rok od pet godina.

Usvajanjem memoranduma o razumevanju i ugovora na sednici Opštinskog veća, praktično je  počela realizacija projekta lokalne samouprave i Švajcarske agencije za razvoj SDC. Detalje ovih dokumenata većnicima je obrazložio Saša Petrović, pomoćnik predsednika opštine.

– Čitav koncept je stvaranje jednog obrtnog fonda, mada on ne funkcioniše u doslovnom smislu kao fond, gde će poljoprivredni proizvođači moći da dobijaju pozajmice u nešto većem iznosu, koje će biti beskamatne i koje će poljoprivrednici za pet godina moći da vraćaju kroz svoje proizvode preko izabranog otkupljivača. Ovo je još jedna u nizu mera podrške poljoprivredi i prevashodno je namenjena poljoprivrednicima koji imaju potrebu za nešto većim ulaganjem u svoju proizvodnju, a koju ne mogu sami da iznesu – rekao je Saša Petrović.

Inicijalni iznos sredstava budućeg fonda biće 15 miliona dinara, po sedam i po miliona obezbediće opština Knjaževac i Švajcarska agencija SDC.

– Okvirni iznosi, po jednoj pozajmici, kretaće se između 150.000 i 700.000 dinara, u zavisnosti od toga ko koliko bude tražio, odnosno koliko mu sredstava bude odobreno. Već od naredne godine petina sredstava vraća se u fond, tako da smo obezbedili i održivost ove ideje na koju smo veoma ponosni – ističe  Petrović.

Ugovor su potpisali opština, Agencija za razvoj i Regionalna agencije VEEDA, a sledi i  izbor otkupljivača i raspisivanje konkursa.

 

 

PREDNOSTI DALJINSKE REGULACIJE

Tokom zime iz kotlarnica u Kladovu i Brzoj Palanci, Javno preduzeće “ Jedinstvo “ zagrevalo je 140.000 kvadrata stambenog i poslovnog prostora. Za rad toplana utrošeno je 1400 tona mazuta i blizu 800 tona kolubarskog uglja. Iako je sezona završena, zaposleni u toplanama Jedinstva biće pripravni do 4. maja i u zavisnosti od dnevnih temperatura,  aktiviraće rad postrojenja.   U „Jedinstvu “ ističu da su ostvarene znatne uštede kada je reč o utrošku energenata i dodaju da protekle zime nije bilo havarijskih isključenja zbog procurivanja toplovoda.

– Zahvaljujući inovacijama i rekonstrukcijama toplovoda i automatizaciji ostvarene su uštede , jer smo umesto 1650 tona koliko su potrebe bile minule , ove grejne sezone potrošili  250 tona manje tog energenta. Od 2005. godine primenjujemo merenje isporučene toplotne energije jer 95 odsto zgrada  poseduje merače toplotne energije, na osnovu čijeg očitavanja  se vrši raspodela troškova na svakog korisnika. Kako u sistemu imamo i automatsku regulaciju u podstanicama   koje su snabdevene kalorimetrima  i daljinske komande, u potpunosti je pokriven sistem daljinske regulacije  – kazao je Zoran Petrović direktor JP “ Jedinstvo „.

On ističe da su potrošači motivisani da se racionalno ponašaju jer mogu da  ostvare uštede toplotne energije, jer račune plaćaju po utrošku .

– Najvažnija ušteda je postignuta u proizvodnji i efikasnoj konverziji toplotne mogućnosti goriva u energiju vrele vode.Ušteda je postignuta savremenom tehnologijom, ali i racionalnim ponašanjem korisnika daljinskog grejanja- zadovoljan je Petrović.

Javni poziv „ZAVARIVAČ“ a.d. Vranje

U NEGOTINU OTVORENA IZLOŽBA FOTOGRAFIJA “RUPE”

Umetnica Željka Aleksić koja je za kratko vreme svojim fotografijama oduševila građane ne samo rodnog Knjaževca, već i susednog Zaječara, a za svoj rad dobila brojna priznanja u Srbiji, Hrvatskoj i Bosni, predstavila  je i Negotincima svoj nesvakidašnji projekat nazvan “Rupe”. Ova izložba je u Knjaževcu premijerno prikazana prošlog leta, a u Negotinu će biti izložena do 28. aprila, u galeriji Todorčetovog konaka.

-Izložba „Rupe“ deo je projekta koji autorka Željka Aleksić radi od 2014. godine, stavljajući sebe i posmatrača u ulogu voajera, poigravajući se sa potrebom čoveka da bude viđen i da ga vide. Trideset fotografija, rađenih u crno-beloj tehnici, postavljeno je u crne kutije raspoređene u izložbenom prostoru. Fotografije koje prikazuju muške i ženske aktove mogu se videti kroz rupu na kutiji uz pomoć unutrašnjeg osvetljenja. Na ovaj način instalacije u prostoru aktiviraju posmatrača da se uključi u postupak, pogleda kroz rupu. Posmatrač je uveden u intimni trenutak, izazvan da pogleda, zaviri u tuđi prostor, stavljen u poziciju voajera, nesvesno uključen u dešavanje kao posmatrač, iz bezbedne pozicije „iza rupe“, sa mesta fotografa – istakla je otvarajući izložbu Milena Milošević Micić, v.d.d direktorka Zavičajnog muzeja u Knjaževcu.

Ovom izložbom nastavljena je uspešna saradnja knjaževačkog i negotinskog muzeja, istakao je Ivica Trajković, direktor Muzeja Krajine. Mladoj umetnici ovo je treća samostalna izložba u okviru ovog projekta koji je izazvao veliku pažnju, ali i pozitivne kritike svih koji su je videli.

 

 

OD DOBRE NAMERE DO PROBLEMA

Predsednik opštine Knjaževac Milan Đokić i predstavnici nemačkog GIZ-a i Ministarstva poljoprivrede razgovorali su nedavno  u Vlaškom Polju sa poljoprivrednicima, nezadovoljnim komasacijom. Lokalna samouprava, kako je rečeno, izdvojiće dodatna sredstva za raščišćavanje terena.

Dobra namera da se uređenjem poljoprivrednog zemljišta u Vlaškom Polju,  stvore uslovi za razvoj poljoprivrede pokazala se u praksi kao težak proces sa puno nezadovoljnih ljudi. Dok jedni smatraju da je selo komasacijom dobilo mnogo, drugi misle da se postupalo nepravedno, da su umesto oranica dobili šume, kao i da je bilo privilegovanih.

– Ušli smo u proces komasacije zato što nismo imali dobre puteve i nismo mogli da dođemo do svojih njiva. Sada su putevi uređeni i do njiva se može i putničkim kolima – kaže Milomir Petrović iz Vlaškog polja.

Još jedan meštanin Vlaškog polja Slobodan Prvulović, tvrdi da ljudi uopšte nisu zadovoljni komasacijom.

– Katastrofa je šta je urađeno. Uzimane su obradive površine dobijani krševi i šume –naglašava Prvulović, a  Vukašin Radosavljević dodaje : „prvo su nadeljeni bliski prijatelji članova komisije, oni su dobili adekvatnu površinu, bolju nego što su imali“.

Svoje primedbe vlaškopoljci su saopštili lokalnoj samoupravi, predstavnicima nemačkog GIZ-a i Ministarstva poljoprivrede. Nakon žučne diskusije predsednik opštine Milan Đokić predložio je da opština reši deo problema izdvajanjem dodatnih sredstava za raščišćavanje terena.

– Mi ćemo kao lokalna samouprava u narednim danima pokušati da rešimo deo problema tako što ćemo izdvojiti dodatna sredstva za raščišćavanje terena, odvoženje kamenja. Nadam se da ćemo time povećati procenat zadovoljnih nadelom, koji, u skladu sa zakonom, imaju pravo na žalbu- kazao je Đokić.

Svaki učesnik komasacije, nezadovoljan nadelom, moći će da se obrati Ministarstvu poljoprivrede, istakao je Zoran Knežević iz Uprave za poljoprivredno zemljište.

– Što se nadele tiče, mi smo im ukazali da ukoliko nisu zadovoljni imaju prava na žalbu i mi ćemo kao Ministarstvo poljoprivrede, u skladu sa zakonom, to i odlučiti. Sve one koji budu u pravu, Ministarstvo će poništiti nadelu i tražiti od komisije da izvrši novu nadelu poljoprivrednog zemljišta – rekao je Knežević.

Komasacija u Vlaškom Polju počela je pre gotovo tri godine na oko 200 hektara. Pored uređenja poljoprivrednog zemljišta, izgrađeno je 18 kilometara poljskih puteva, iskopano oko kilometar i po kanala. Bio je to posao u koji su nemačka organizacija za međunardonu saradnju GIZ i Ministarstvo poljoprivrede Republike Srbije uložili oko 200 hiljada evra.