Author: admin

DRVA ZA SIROMAŠNE

Zahvaljujući razumevanju zaposlenih u hidroelektrani „Đerdap 1″, kladovski Crveni krst obezbedio je besplatna drva za 360 porodica koje žive ispod granice siromaštva.

To je još jedna potvrda uspešno položenog ispita iz humanosti, sa namerom da se pomogne onima koji nemaju, jer se broj socijalno ugroženih domaćinstava u kladovskom kraju stalno povećava.

Reč je o staračkim, samačkim i višečlanim porodicama koja žive od socijalne pomoći, na granici siromaštva. Da bi tokom zime, ipak, ti ljudi boravili u toplim prostorijama postarali su se aktivisti humanitarne organizacije, jer su pritekli u pomoć onima koje pritiska nemaština.
– Ovo je već šesta godina kako, uz podršku nadležnih iz kladovske hidroelektrane, obezbeđujemo besplatan ogrev za korisnike naših i usluga Centra za socijalni rad. To ja samo kap u moru nevolja koje su snašle ove ljude koji kažu da kada je u sobi toplije na probleme lakše zaborave – govori dr Snežana Mirčetić, sekretar Crvenog krsta “Kladovo“.
Socijalno ugrožene porodice dobile su po 10 kubika ogrevnog drveta koje se vadi iz Dunava, nakon što se zaustavi na rešetkama hidroelektrane „Đerdap 1“.

– Drva koja donosi Dunav skladište se na deponiji i nemaju drugu namenu. S obzirom da dugo vremena provodi u vodi drvo nema kaloričnu vrednost, ali može biti od koristi ljudima u nevolji – objašnjava dr Mirčetić.

PRONAĐEN ANTIČKI NAKIT U RAVNI

Prvi put otkrivena tokom izgradnje puta Ravna–Debelica, nekropola iz kasnoantičkog i ranosrednjevekovnog perioda na lokalitetu “Slog“ u Ravni, kod Knjaževca, i ove godine bila je predmet pažnje argheologa, koji su u istraženim grobovima pronašli zlatni i srebrni nakit.

Zbog manjka novca, istraživanja su trajala samo dve sedmice, ali su nalazi zanimljivi i vredni, kaže dr Sofija Petković, viša naučna saradnica Arheološkog instituta u Beogradu.

– Bez obzira na mali broj istraženih grobova, mogu se pohvaliti izuzetnim nalazima – kaže dr Petković. – To su nalazi kasnoantičkog nakita – par zlatnih i srebrnih naušnica – što je potvrda ranijeg horizonta srednjivekovne nekropole, koji je konstatovan 2013. godine.

Po njenim rečima, nastavak istraživanja očekuje se sledeće godine, jer ona se i inače radi da bi se nekropola zaštitila i sanirali delovi ugroženi erozijom tla.

– Kada to završimo, možda ćemo se okrenuti istraživanju utvrđenja, a do tada se nadam da će konzervacija ispitanih delova arhitekture bar početi – očekianja su dr Pteković.

Istraživanja u Ravni Arheološki institut i Zavičajni muzej realizovali su uz podršku Ministarstva kulture Republike Srbije.

KUĆE ZA MLADE BRAČNE PAROVE

Predsednik opštine Bor Živorad Petrović, uručio je ključeve novih kuća u ovdašnjem naselju ’’Bor 2’’ mladim bračnim parovima i dodelio nagrade najboljim učenicima borskih osnovnih i srednjih škola. Četiri mlada bračna para, koji su pobedili na konkursu za dodelu stana, dobili su dvospratne kuće, izgrađene sredstvima Opštinskog stambenog fonda, površine 60 kvadrata i plac od četiri ara.

– Opština Bor prepoznaje trud i talenat, podržava napore mladih i nastoji da obezbeđuje uslove za kvalitetniji život omladine i generacija koje dolaze. Nastavićemo da pomažemo mlade bračne parove, jer je krov nad glavom, pored posla, važno pitanje za sigurnu budućnost – rekao je Petrović.

Na svečanosti u sali bioskopa „Zvezda“ nagrade su primili i učenici koji su osvojili jedno od prva tri mesta na republičkim i međunarodnim takmičenjima u školskoj 2014/2015 godini, kao i njihovim mentorima.

– Lokalna samouprava će uvek podržati one koji svojim radom i trudom donose prosperitet sebi i svojim porodicama ali i društvenoj zajednici. Želim da mladima ove nagrade budu podstrek za dalji rad, da postanu pošteni i bolji ljudi. Oni su naša budućnost i naša nada, i siguran sam da grad ostavljamo u dobrim rukama – dodao je Petrović.

SANACIJA ZGRADE U CENTRU NEGOTINA

Zgrada na Trgu Đorđa Stanojevića broj 2 u centralnoj gradskoj zoni u kojoj je godinama delovala saobraćajna policija, a koja se iseljena zbog popuštanja temelja, što je uslovilo i pukotinama koje su ugrozile bezbednost, angažovanjem lokalne samouprave, konačno će biti sanirana. Kako je nedavno najavio prvi čovek negotinske opštine Jovan Milovanović, radovi na sanaciji ove zgrade iznose skoro 28,8 miliona dinara, a izvode ih negotinska “Cvetkova gradnja” D.O.O. i zaječarski „KGH Inženjering“ D.O.O. Sami radovi su kompleksni, jer će ova zgrada delom morati da bude i srušena.

– Projektom je planirano rušenje jedne trećine zgrade, izrada novog temelja u zadnjem delu zgrade, rekonstrukcija preostale dve trećine zgrade u prednjem delu, kao i izrada fasade i novog krova. Unutrašnja instalacija se takođe radi, ali bez grejanja. Za grejanje će naknadno biti urađen projekat i sprovedena javna nabavka za izradu nove instalacije – ističe Milovanović.

Rok izvođenja radova je 65 dana od uvođenja izvođača radova u posao, dodao je predsednik opštine, rekavši da sanacija ove zgrade, nažalost, nije mogla ranije da počne zbog brojnih nerešenih vlasničkih odnosa. Zgrada je jednim delom bila u vlastništvu opštine, a drugim u rukama privatnih kupaca.

– Po uklanjanju pomoćne konstrukcije, došlo je do sagledavanja trenutnog stanja koje se upoređuje sa projektnim zadatkom, odnosno projektom izvođenja rekonstrukcije, koji je urađen 2013. Sagledan je projekat, izvršena je revalorizacija vrednosti. Pristupilo se rešavanju pravnih problema i  vlasničkih odnosa što je odnelo mnogo meseci i svakako uticalo da se početak radova pomeri – istakao je Milovanović, i dodao da se nada da se tokom ovih radova neće javiti neki dodatni tehnički problemi.

U opštini navode da nisu još uvek razgovarali o tome koje će službe biti useljene u zgradu nakon njene rekonstrukcije.

– Sproveli smo postupak kupovine doma JNA sa namerom da rasteretimo zgradu opštine i da u saradnji sa Ministarstvom pravde rekonstruišemo tu zgradu i u nju uselimo tužilaštvo i sudstvo. Onda ćemo videti celokupno stanje, šta je najcelishodnije da razmestimo službenike Opštinske uprave, s obzirom da imamo neke službe koji su van ove naše zgrade, koja je projektovana u prošlosti, sa parametrima koji su važili tada, sada imamo problem sa smeštajnim kapacitetima – dodao je predsednik Opštine Negotin.

On je podsetio da će u narednom periodu biti izgrađen i nasip u Radujevcu, vredan 105 miliona dinara. Postupak javne nabavke je završen u saradnji sa JP „Srbijavode“, a radove finansira Svetska banka. Očekuje se i javna nabavka za izgradnju taložne brane u Maloj Kamenici, donacija UMDP, koja bi trebalo da bude završena do 24. februara naredne godine.

GAŠIĆ U KLIN, DEMOKRATE U PLOČU

Potpredsednik Srpske napredne stranke i ministar odbrane Bratislav Gašić boravio je u Knjaževcu. Tu je obišao nove prostorije SNS na Keju Dimitrija Tucovića, a sa knjaževačkim naprednjacima razgovarao je u sedišu Opštinskog odbora.
– Zadovoljstvo je doći u jedan odbor kakav je knjaževački, koji čini značajne korake ka konsolidaciji stanja u samom opštinskom odboru – kazao je Gašić. – Stranačke prostorije u centru Knjaževca doprineće da budemo bliži građanima, da oni mogu da dođu, da vide šta to SNS radi, da se učlane. Srpska napredna stranka ima preko 500 hiljada članova i jedna je od sabornijih stranaka u modernoj srpskoj istoriji.
Sa knjaževačkim naprednjacima Gašić je razgovarao o aktulenim političkim temama, ali i onima koje se tiču boljeg života u Knjaževcu, poput investicija na Staroj planini.
– Više u Srbiji ne može da se prave svoji kružoci, esnafi, da postajete direktor značajnih turističkih centara i da tu imate samo lične interese, partijske interese, da zapošljavate braću, sestre, tetke, strine, nego da vodite računa o opštem dobru. Stara planina je opšte dobro Srbij, Knjaževca, mesto koje svojim razvojem može bitno da poboljša kvalitet života u Knjaževcu. Država će ulagati i Staru planinu u narednom periodu. Ali, neće to biti ulaganje da bi pojedinac profitirao, nego da bi zajednica profitirala – istakao je Gašić.
Potpredsednik SNS obećao je pomoć kako bi radnici IMT konačno došli do svojih neisplaćenih zarada i otpremnina.
– Lepa vest je da ćemo nakon ovog intervjua sa vama da pozovemo direktora Agencije za privatizaciju i da probamo da radnicima IMT, kojima nije povezan radni staž, pomognemo da nađu dokumenta u Agenciji i da naplate svoja potraživanja. Njima to pripada, oni su to zaradili – naglasio je Gašić.
Spska napredna stranka spremna je za izbore, kad god oni bili. Možda ih treba održati što pre da bi Srbija još bržim tempom krenula dalje, smatra Gašić.
– Moj lični stav i moja preporuka premijeru je bila raspisivanje izbora što pre na svim nivoima. Ali, “on sa brda mnogo bolje vidi, nego mi pod brdom“. Ne možemo da zaustavimo procese koji su započeti u Srbiji, put ka boljitku Srbije. Izbori su možda nužni da bismo još jačim tempom mogli da krenemo dalje – dodaje ministar vojni.
Na posetu visokog funkcionera SNS reagovao je Opštinski odbor Demokratske stranke, rekavši “da je Gašić zaboravio šta mu je posao i da je on, ustvari, ministar vojni, te da službena vozila, obezbeđenje i službena putovanja ne bi trebalo da budu u svrhu stranačke promocije“.
– Gospodin Gašić je već drugi ministar u Vladi Srbije koji je posetio opštinu Knjaževac, a da nije našao za shodno da se sretne ni sa jednim rukovodiocem opštine, što ne samo da je stvar kulture, nego i neophodno, ako je ministru stalo da radi za dobrobit svih građana, a ne samo članova svoje partije – navode demokrate.
Demokratska stranka podseća da je dan pre posete Gašića na Staroj planini održana velika pokazna vežba, koja ministru odbrane nije bila dovoljan razlog za posetu Knjaževcu, ali jeste otvaranje jedne stranačke kancearije jeste.
– Ministar Gašić, pritisnut aferama koje ga okružuju, zahtevom Zaštitnika građana da bude smenjen i svojom nekompetentnošću, jedino što ume jeste da vodi kampanju svoje partije. Demokratska stranka u Knjaževcu, ipak, pozdravlja odluku SNS da svoju kancelariju postavi na vidnom mestu, jer će tako građani Knjaževca, uz malo sreće, moći i da upoznaju njihove eminentne stručnjake. S obzirom da su u svim ostalim političkim partijama već ispekli zanat, pretpostavljamo da su do sada naučili kako se rešavaju problemi građana – zaključuju demokrate.

TURISTI OTKRILI ĐERDAP

Za prvih devet meseci hotel „Đerdap“, u Kladovu, imao je za oko 35 odsto veći broj pansiona nego u istom periodu prethodne godine. Tome su doprineli brojni sadržaji, profesionalno osoblje i visok nivo kvaliteta usluga. Najveći broj pansion dana u ovom hotelu ostvaren je u okviru programa kongresnog i sportskog turizma.

– U oba segmenta imali smo maksimalnu popunjenost kapaciteta. Možda su za nijasu veći broj noćenja ostvarili učesnici tradicionalnih RSI. Tu ekspanziju imali smo tokom, maja, juna i septembra, dok su u julu i avgustu kapciteti bili popunjeni gostima koji su u hotelu boravili u okviru programa „Leto na Đerdapu“ – ističe Nenad Gavrilović, menadžer prodaje u AD „Đerdap- turist“.

Ovogodišnja letnja sezona  bila je nova mogućnost za afirmaciju turističke ponude kladovskog hotela „Akvastar Denjub“. Za razliku od prethodne, ove godine hotelsko zdanje sa četiri zvezdice bilo je u sferi većeg interesovanja probirljive turističke klijentelejer, budući da je ovog leta turistima bilo na raspolaganju krstarenje putničkim brodom „Kroz istoriju“ od Beograda do Tekije.

– Sezona je znatno uspešnija od prošlogodišnje, jer su kapaciteti bili i te kako puniji. Brod „Akvastar Maksim“ je 35 puta plovio na relaciji od Beograda do Tekije. Očigledno je da su raznovrsni programi i atraktivna ponuda ovog dela Srbije bila „mamac“ za goste iz naše zemlje, ali i iz inostranstva – zadovoljan je Mileta Adžić, vlasnik hotela smeštenog na dunavskom keju.

ZAJEDNIČKIM PROJEKTIMA DO BOLJE INFRASTRUKTURE

Negotin je prošle nedelje bio domaćin čak dva info dana u okviru prekogranične saradnje, koja je organizovala Kancelarija za evropske integracije Vlade Republike Srbije u saradnji sa Zajedničkim sekretarijatom Interreg-IPA programa Srbija-Rumunija i Srbija-Bugarska.

Bugarski program prekogranične saradnje sa Srbijom za period do 2020. je, inače, odobren 30. jula. U avgustu je objavljen prvi poziv, a krajnji rok za dostavljanje predloga projekata je 18. januar naredne godine. Konkurs za projekte prekogranične saradnje Srbija-Rumunija je raspisan 15. septembra i trajaće do 15. januara, za običnu vrstu projekata, odnosno do 15.marta za strateške projekte.

U Negotinu je održana prva od četiri informativne radionice, u okviru programa prekogranične saradnje Bugarska – Srbija, koje će do kraja oktobra biti održane i u Aleksincu, Pirotu i Predejanima, kao i u Nišu.

– Da ne bi ljudi lutali, s obzirom da ima onih koji nikada nisu učestvovali u programima prekogranične saradnje, sam program organizuje niz informativnih radionica, ne za pisanje projekata, nego za objašnjenje kako se popunjava aplikacioni formular, koji je malo različit u odnosu na prethodni period. Inače ovo je treća generacija programa, vrednog oko 34 miliona evra ukupno. Ovaj prvi poziv će finansirati projekte u vrednosti do 12 miliona evra, ne pojedinačno, ali biće mogućnosti da se dosta projekata finansira, s obzirom da je maksimalna vrednost projekata do 600.000 evra. Institucije i organizacije u pograničnom području Srbije i Bugarske mogu da prijave projekte u oblasti turizma, podrške mladima, zaštite životne sredine i upravljanju rizicima – kaže Kristina Ašković, iz Kancelarije za evropske integracije.

Što se tiče programa Srbija-Rumunija u oktobru i novembru biće održano ukupno 12 radionica, u zavisnosti od potreba koje se jave u regionu mogao bi da bude održan i drugi krug radionica na kojima će se potencijalni korisnici bliže informisati o samim uslovima konkursa.

– Ukupan budžet za ovaj konkurs je 50 miliona evra, s tim što je od tog iznosa za strateške projekte predviđeno 22 miliona. Kroz ovaj konkurs biće podržani projekti u oblasti transporta, zaštite životne sredine, razne akcije koje podržavaju zapošljavanje, projekti u sklopu reagovanja u vanrednim situacijama, kao i projekti u oblasti turizma. Ovde smo da predstavimo prijavni paket, da potencijalnim korisnicima objasnimo šta su prioriteti, na koji način treba da popune taj prijavni paket i ujedno da im kažemo da je Kancelarija za evropske integracje, kao koordinator svih programa prekogranične saradnje na raspolaganju njima, kao i naše kancelarije u Vršcu i Boru – kaže  Jelena Stojović, koordinator programa Rumunija – Srbija u Kancelariji za evropske integracije.

U opštini Negotin ističu da su i u predhodnom periodu imali izuzetnu saradnju sa partnerima iz susednih država i da su i za aktuelne konkurse već preduzeli niz aktivnosti kako bi dogovorili zajedničko apliciranje u okviru ovih poziva.

– Program prekogranične saradnje prilika je i šansa za opštinu Negotin da u saradnji sa partnerima iz Rumunije i Bugarske, reši neke od brojnih problema. Zainteresovani smo za infarastrukturne projekte i već uveliko pregovaramo sa partnerima iz Rumunije i Bugarske o njihovoj realizaciji. U toku je priprema tehničke dokumentacije i verujem da ćemo blagovremeno završiti sve potrebne pripreme i da ćemo alplicirati do kraja godine, iako je rok 15. januar – istakla je Nadica Vasić, zamenica predsednika Opštine Negotin.

PRODAT SOKOBANJSKI HOTEL “SUNCE“

Nakon nekoliko godina provedenih u stečaju, sokobanjski hotel “SUNCE“ prodat je na licitaciji u zaječarskom Privrednom sudu za pola miliona evra preduzeću “Pantelić”, iz Kraljeva

Svako spominjanje hotela “Sunce“ kod većine meštana i gostiju Sokobanje izaziva nekoliko vrsta osećanja. Od nostalgije, preko uzbuđenja do razočarenja, što je jedan od reprezentativnijih ugostiteljskih objekata u banji pod Ozrenom dospeo u fazu raspadanja. Mnoge generacije Sokobanjčana i gostiju imale su priliku da posete ovaj hotel, koji je, pre svega, svojom arhitekturom, ali i toplinom, izazivao da mu se mnogi ponovo vraćaju.

Nekada u sastavu preduzeća Trebič, koje je prodato na licitaciji 2003. godine za tadašnjih 86,9 miliona dinara, hotel “Sunce“ je postao zasebna celina koja je trebala da bude jedan od motora razvoja sokobanjske turističke privrede. Preduzeće R-5 vlasnika Siniše Stojčića, brata pokojnog Radovana Stojčića Badže, ambiciozno je krenulo u posao sa hotelom “Sunce“.

Međutim, iz mnogih razloga, hotel nikada do kraja nije renoviran i nije postao ono što su svi očekivali da će biti. Nakon ulaska u stečaj, hotel je zatvoren i prepušten propadanju. Pravih informacija o razlozima za ovakvo stanje nikada nije bilo, pa je i sama prodaja hotela na licitaciji u Privrednom sudu prošla skoro nezapaženo. Na prvoj licitaciji, početna cena prodaje hotela bila je oko million evra i taj postupak je proglašen neuspešnim. Drugi postupak prodaje je obavljen 11. avgusta, a pošto je dostavljena samo jedna ponuda manja za 50 posto od ponuđene cene, morao se složiti i odbor poverilaca.

Novi vlasnik je “Pantelić“, iz Kraljeva, firma koja se bavi proizvodnjom hrane za životinje. Jasmina Petrović, sudija Privrednog suda u Zaječaru, potvrdila je da je hotel prodat i da je stečajni upravnik dobio saglasnost Odbora poverilaca i da je potencijalni kupac obavešten da su ispunjeni uslovi za prodaju i da se trenutno čeka da se zaključi ugovor o kupoprodaji i da se odredi rok od petnaaest dana za uplatu ostatka novca.

Za odgovor na pitanje kakva sudbina očekuje nekada poznati hotel i da li će novi vlasnik uspeti da mu vrati stari sjaj, moraće da se sačeka još neko vreme. Jer, već su uložni prigovori na prodaju, zbog čega će se najverovatnije voditi sudski postupak.

ODRŽANA “ŠIPURIJADA“

Selo Novo Korito u opštini Knjaževac, na samoj granici sa Bugarskom, bilo je i ovog oktobra domaćin devete po redu “Šipurijade“.
Šipurak, “korisni korov“, jestiva divlja biljka, koja raste u ovom kraju na zapuštenim livadama i njivama, na obroncima šuma bio je inspiracija za Turističku organizaciju opštine Knjaževac, Atelje “Toplica“ iz Slovenije i mesnu zajednicu Novo Korito, da pre devet godina pokrenu privredno – turističku manifestaciju “Šipurijada“. Ona se održava u seoskom zadružnom domu i okuplja proizvođače marmelada, džemova, kolača od šipurka. Stalni učesnici su i učenici osnovnih škola, za koje se organizuje likovni i literarni konkurs na temu “Šipurak“.
Bira se najveći šipurak, najbolji proizvod, najlepše uređen štand. Ovogodišnja “Šipurijada“ okupila je izlagače iz Srbije, Bugarske i Slovenije, koji su izložili proizvode od šipurka i drugog voća, ali i rukotvorine autentične za svoj kraj. U kulturno – umetničkom programu učestvovali su čuvari narodne tradicije iz Srbije i Bugarske.
– Opština Knjaževac podržava svaku manifestaciju koja promoviše selo i aktivnosti u selima, kazala je na otvaranju dr Ljubica Nikolić, zamenica predsednika opštine. – Mi ćemo nastaviti da podržavamo ovu manifestaciju, jer vidimo da to ima smisla. Puno je vas, puno proizvoda, a to zaslužuje podršku.
Idejni tvorac “Šipurijade“ Toplica Ignjatović poreklom iz Novog Korita, živi u Sloveniji. Pokretanjem ove manifestacije želeo je da rodnom kraju pokloni dan koji će okupiti celo selo.
– Zamislili smo da to bude smotra narodnog stvaralaštva, prezentacija proizvoda od šipuraka i  prilika da se bar jednom stanovnici sela okupe, da dođu oni koji su se odselili i druže na jednom mestu – rekao je Ignjatović.

RADNO U KRAJINSKIM SELIMA

U Samarinovcu, kod Negotina, zahvaljujući pomoći lokalne samouprave, koja je izdvojila 4,6 miliona dinara, završeni su radovi na krovu Doma kulture, kao i sanacija atarskih puteva, a u toku su radovi na adaptaciji prostorija za mlade. Po rečima Dimitrija Lungulovića, predsednika saveta MZ Samarinovac, do kraja godine bi trebalo da bude saniran put koji vodi do seoskog groblja, ali i uređenje samog tog kompleksa. Selo će, ističe Lungulović, sopstvenim, ali i sredstvima opštine Negotin, nastaviti radove na Domu kulture, a planiraju da urede teren za mali fudbal i nastave sa sanacijom atarskih puteva.

– Jedan od prioriteta opštine Negotin jeste unapređenje i razvoj mesnih zajednica. Upravo u tu svrhu mi podržavamo projekte i inicijative saveta mesnih zajednica, koji su bitni za rešavanje problema i za dobrobit celog sela. Budžetom opštine Negotin za mesne zajednice planirana su sredstva u iznosu od 93 miliona dinara – kaže Aleksandra Veličković, pomoćnica predsednika opštine Negotin za razvoj mesnih zajednica, socijalnu politiku i nacionalne manjine, prilikom obilaska radova u Samarinovcu.

Zahvaljujući pomoći opštine Negotin, u Samarinovcu je sanirano skoro 12 kilometara atarskih puteva i većina neasfaltiranih ulica u selu, koje su bile u veoma lošem stanju. Uporedo sa sanacijom atarskih puteva i ulica, očišćene su i divlje deponije pored puta.

Radno je i bilo i u Jabukovcu, u kojem su tokom ove godine uređeni atarski putevi za koje je utrošeno 378.000 dinara, a završeno je i proširenje vodovoda sa izvora Alu Bela, investicija vredna skoro 2,2 miliona dinara. Prošle sedmice završeno je presvlačenje asfaltom 230 metara glavnog lokalnog puta Jabukovac – Dupljane, za koje je utrošeno 1,71 milion dinara.

Ekipe Preduzeća za puteve iz Zaječara bile su angažovane na presvlačenju asfaltom centra Plavne i Štubika, po javnoj nabavci koju je raspisalo Javno preduzeće za građevinsko zemljište opštine Negotin. U Plavni je planirano presvlačenje asfaltom prostora od 1.400 kvadrata, a vrednost tih radova iznosi 2,52 miliona dinara, dok se u Štubiku radi na deonici od 900 kvadrata, ukupne vrednosti 1,62 miliona dinara.

Tokom ove godine u Plavni je završeno uređenje atarskih puteva, za šta je utrošeno 397.000 dinara, dok je za tamponiranje i nasipanje puteva u selu izdvojeno 1,61 milion dinara. I u Štubiku se radilo na uređenju atarskih puteva. Lokalna samouprava je za ove namene izdvojila oko 700.000 dinara, dok su deo, po principu dinar na dinar, finansirali i sami meštani.

OBNAVLJA SE KARATAŠ

U omladinskom sportskom kampu u Karatašu, kod Kladova, simboličnim postavljanjem kamena temeljca, Vanja Udovičić, ministar omladine i sporta, označio je početak radova na izgradnji paviljona površine 500  kvadrata, od čega je polovina namenjena za buduću teretanu.

Prva faza rekonstrukcije ovog kompleksa koji se prostire na 15 hektara, u kome su stasavale generacije i generacije najpoznatijih sportista, a koji je, donedavno, bio kamp u kome su bile smeštene izbeglice, predviđa i izgradnju dela za smeštaj sportista i trim stazu dužne 1.200 metara, kao i renoviranje dva terena za rukomet i košarku.

– Radovi u Karatašu su od izuzetnog značaja, jer je kamp mesto na kome će se okupljati i usavršavati mladi i perspektivni sportisti, ali i rekreativci – kazao je Udovičić. – Baza mladih šampiona stvara se u kampovima kakav će u bliskoj budućnosti biti sportski kamp kod Kladova, kome moramo vratiti stari sjaj. Za ovu godinu je planirano da reaizujemo prvu fazu radova čija je predračunska vrednost oko pola miliona evra. Namera nam je da decentralizujemo sport i da što više mesta i gradova u Srbiji ima svoje sportske centre koji će okupljati veliki broj sportista. Siguran sam da će Karataš to biti.

Rekonstrukcija omladinsko sportskog kampa “ Karataš “ obaviće se u četiri faze. Rok za završetak prvog dela, čija je obnova procenjena na 60 miliona dinara, je dva meseca.

KREĆE GREJANJE U BORU

Većina odbornika Skupštine opštine Bor, u kojoj je na vlasti SNS, dala je saglasnost na predlog rešenja o davanju saglasnosti na odluke nadzornih odbora javnih preduzeća ’’3. oktobar’’ i ’’Vodovod’’ za obezbeđenje sredstava za plaćanje uglja i jemstva za ispunjenje obaveze koje JKP „Toplana“ ima prema dobavljačima energenata. Ovo je učinjeno kako bi grejna sezona počela na vreme, a tokom zime obezbedile dovoljne količine uglja za grejanje, budući da je u Boru čak 95 odsto grada priključeno na toplifikacioni sistem.

Odbornik SPS, Dobrica Đurić, upozorio je, međutim, da je „Toplana“ već dugo u teškoj finansijskoj situaciji i da zbog toga preti da povuče javni sektor na dno. Isto je potvrdio i dr Predrag Balašević, iz Vlaške narodne stranke, i naglasio da se problemi vezani za „Toplanu“ godinama ’’ponavljaju, a ne rešavaju’’.

– Bojim se da, ukoliko se ne ispoštuje dogovor koji  bude uspostavljen sa dobavljačem, postoji realna opasnost da ceo javni sektor bude u blokadi, javna preduzeća neće biti u mogućnosti da isplaćuju zarade radnicima, a sve zbog toga što dugi niz godina imamo problem u „Toplani“ – istakao je Balašević.

Predsednik opštine Bor, Živorad Petrović, podsetio je prisutne odbornike da se „Toplana“ našla u nezavidnoj situaciji zbog velikih dugovanja, koja su stvarana od 2002 godine, od kada ovo preduzeće samostalno posluje.

– Tačno je da „Toplana“ duguje 1,2 milijarde dinara od kojih je 800 miliona dinara dug prema EPS – potvrdio je Petrović, koji je, u jednom vremenskom periodu, bio direktopr JKP ’’Toplana’’. – Niškom ’’Jugoistoku’’ duguje se 350 miliona, dok je obaveza za ugalj 314 miliona dinara. Ali, to su dugovanja koja su stvarana do 2010. godine, budući da naši prethodnici nisu plaćali ugalj i električnu energiju!

Petrović je istakao da se ’’neprestano traga za rešenjem kako bi se ovo preduzeće izvelo iz dubioze’’. Po negovim rečima, veliki problem je i taj što ’’Toplana’’ od građana i privrede potražuje gotovo – 700 miliona dinara, koje će morati, kako zna i ume, da naplati!

– Jedno od rešenja je i zamena kotla, jer je neefikasnost postojećih najveći problem u radu ’’Toplane’’, s obzirom da je reč o kotlovima koji zahtevaju izrazito čiste i kalorične ugljeve, kojima je i cena visoka. Naći ćemo mogućnosti da odvojimo sredstva i zamenimo jedan kotao. Imali smo razgovore sa predstavnicima udruženja toplana Srbije i resornim ministarstvom i  najverovatnije ćemo aplicirati za kredit kod KfW razvojne banke – rekao je Petrović.

SMENJENA NAČELNICA FINANSIJA U BORU

Danijela Jovanović, načelnica Odeljenja finansija u SO Bor, odlukom Živorada Petrovića, predsednika opštine, smenjena je sa te funkcije – saznaje portal timocke.rs.

Nisu poznati razlozi zbog kojih je smenjena Jovanovićeva, koja je načelnica Odeljenja finansija bila proteklih nekoliko godina.

Po informacijama našeg portala, novi načelnik Odeljenja finansija biće Živana Tutorić, nekadašnja direktorica DP “Ugostiteljstvo“.

 

POČELA GREJNA SEZONA U KLADOVU

Kiša i pad temperature vazduha bili su razlog da grejna sezona u opštini Kladovo počne 9. oktobra, šest dana ranije nego što je to predviđeno Isporuci toplotne energije iz tri kotlarnice u gradu, naselju „Pemci“ i u Brzoj Palanci prethodile su funkcionaln probe sistema daljinskog sistema grejanja, a time su stvoreni su uslovi za početak nove grejne sezone. Iz tri toplane  na mazut i ugalj toplotna energija se distribuira u 139,5  hiljada metara kvadratnih stambenog i poslovnog prostora.

– Zahvaljujući planskim remontima sva postrojenja i oprema su u funkciji, a režim grejanja zavisi od spoljnih temperatura. Iako je oprema zastarela, jer su kotlovi u funkciji više od tri decenije, sve pripreme za nesmetano funkcionisanje kotlarnica sprovedene su na vreme. Na zalihama imamo oko 220 tona mazuta i 450 tona kolubarskog uglja. Zahvaljujući tome, obezbedili smo uslove da grejnu sezonu počnemo ranije – kazao je Zoran Petrović, direktor JP „Jedinstvo“.

Uz podršku lokalne samouprave zaposleni u JP „Jedinstvo“ pravovremeno su obezbedili nesmetane uslove za isporuku toplotne energije.

– To je nastavak uspešne saradnje, jer smo ispoštovali sve dogovore o realizaciji poslova koji su doprineli da sezona grejanja počne na vreme. Kupovina preostalih količina energenata uslediće u periodu pred nama, tako da građani mogu biti spokojni jer će im tokom zime radijatori u stanovima biti topli. Menadžment JP „Jedinstvo“ i zaposleni još jednom su potvrdili da je reč o uigranom timu koji uspešno odoleva postavljenim zadacima – zadovoljan je dr Dragan Budujkić, predsednik opštine Kladovo.