Author: admin

VATROGASNO VOZILO

Vatrogasci iz Bad Sodena donirali su Negotincima vatrogasno vozilo, kapaciteta 5.000 litara vode. Ovo polovno vozilo iz Nemačke spada u red multifunkcionalnih, jer osim za gašenje požara vodom ili penom, može da koristi i u slučaju poplava, a zbog pogona je naročito pogodno za brdsko-planinski reon, gde i inače ima najviše intervencija.

– Očekujemo da pripadnici Vatrogasno-spasilačke jedinice Negotin ubuduće još efikasnije intervenišu u slučaju požara i tako štite građane od ove, ali i drugih elementarnih nepogoda – rekao je prilikom primopredaje vozila predsednik Opštine Negotin Jovan Milovanović.

Ključeve vatrogasnog kamiona, testiranog i na pokaznoj vežbi na hidroelektrani “Đerdap dva” u ime sedmočlane delegacije iz Bad Sodena predao je opštinskim zvaničnicima Sven Grize, komandir Vatrogasne jedinice u ovom nemačkom gradu, petnaestak kilometara udaljenog od Frankfurta na Majni. Donacija i poseta nemačkih vatrogasaca Negotinu rezultat je saradnje Negotinca Bratislava Pajića, koji je vatrogascima u Bad Sodenu predložio da ovo polovno vozilo, koje je tokom karijere prešlo 14.000 kilometara, pošalju u Negotin

-Daleko od toga da je to najmodernije vozilo, ali će našem gradu mnogo koristiti jer ovdašnji vatrogasci nemaju vozilo sa tako velikim kapacitetom – istakao je Pajić.

Opština Negotin je, inače, finansirala proceduru oko preuzimanja i registracije vozila.Pozakonu o donacijama ovo vozilo će biti u vlasništvu lokalne samouprave naredne tri godine, a koristiće ga Vatrogasno-spasilačka jedinica Negotin. Ceremoniji primopredaje, osim nemačkih i negotinskih vatrogasaca, prisustvovali su i Perica Brložanović, komandant bataljona Odeljenja za vanredne situacije u Boru i njegov zamenik Ivan Janković.

KNJAŽEVAC DOBIO NAUČNI KLUB

U Regionalnom centru za stručno usavršavanje u Knjaževcu u ponedeljak, 09. maja, otvoren je Naučni klub.

Naučni klub u Knjaževcu je peti po redu u Srbiji i jedan od dvanaest koliko ih je i planirano, a uspostavljen je na osnovu Memoranduma o saradnji opštine Knjaževac, Centra za promociju nauke iz Beograda i Regionalnog centra za stručno usavršavanje. Preko aktivnosti Naučnog kluba nastavnici i naučnici moći će na nauku učine vidljivijom i pokažu koliko je ona lepa, zanimljiva i korisna.

– Naša ideja je da se podelimo našu misiju, a to je neformalno obrazovanje, sa nastavnicima i učenicima. Insistiramo da deca dođu,  vide, pipnu i omirišu nauku kako bi se kod njih probudila znatiželja i interesovanje – kaže Nemanja Đorđević, direktor Centra za promociju nauke.

Otvaranje Naučnog kluba pokazuje da  Knjaževac želi da ulaže u edukaciju dece, rekao je na otvaranju predsednik opštine Milan Đokić.

– Opština Knjaževac je među prvima u Srbiji koje imaju otvorene naučne klubove. Klub će imati za cilj promociju i prezentaciju nauke i nadam se da će naši osnovci i srednjoškolci provoditi vreme ovde i da će se sve više njih interesovati za nauku – dodaje Đokić.

Reginalni centar za stručno usavršavanje je otvaranjem Naučnog kluba u svojim prostorijama proširio delatnost i na edukaciju mladih.

– Već smo počeli sa tim jer smo pre desetak dana imali gostovanje mobilnog planetarijuma. Bavićemo se promovisanjem nauke, pokušaćemo da što više mladih dovedemo ovde i pokažemo im neposredno šta je zapravo nauka –  ističe Dejan Tomić, direktor RCSU Knjaževac.

Otvaranje Naučnog kluba u Knjaževcu prati gostujuća izložba “Spektri“. Ona pokriva šest oblasti koje čine elektromagnetno zračenje: radio-talase, mikro-talase, infracrveno zračenje, vidljivi deo spektra, ultraljubičasto zračenje kao i X i gama-zračenje. Nakon otvaranja, održano je predavanje za nastavnike “Naučni klub – koncept i aktivnosti”.

MOLITVA POD MIDŽOROM

Na kapiji Stare planine, u selu Balta Berilovac sedmog maja održani su susreti posvećeni tradiciji Budžaka – Molitva pod Midžorom. Festival tradicionalne hrane, igre i pesme, organizovala je, po 17. put, Turistička organizacija opštine Knjaževac.

Svake godine, Ćaja, vrhovni pastir Stare planine onaj je ko daje znak za početak Đurđevdanskih susreta u Balta Berilovcu,  znak da pred publiku izađu čuvari starih jela, zanata, govora, pesme, čobanskih igara, i da pokažu bogatstvo narodnih običaja, tradicije, koja se, uprkos protoku vremena, ne gubi i  ne  zaboravlja.

Na korene je  podsetila i zamenica predsednika opštine Ljubica Nikolić.

– Svako društvo koje neguje tradiciju, poštuje korene, mora opstati i razvijati se. Ova manifestacija to pokazuje svojom brigom da se jela, govor, pesma, igra sačuvaju i održe – rekla je otvarajući “Molitvu“ zamenica predsednika opštine Ljubica Nikolić.

Direktor Turističke organizacije Boban Marković, naglasio je da tradicija, kao sastavni deo naše kulture, predstavlja bitan segment knjaževačke turističke ponude.

– Upravo ovakvim manifestacijama, TO Knjaževac, zajedno sa svima vama, čuva našu tradiciju –  kazao je  Marković.

Prvi put na Molitvi pod Midžorom sve do Stare planine razlegao se zvuk frule Bore Dugića.

 

– Prvi put sam ovde i doći ću, sigurno, makar još jednom. Ovo je predivan pejzaž. Istočna Srbija je i mistična i realna, mešavina onoga što zamišljamo i onoga što opažemo – kazao je Dugić.

Najmlađi članovi Škole folklora, mališani iz vrtića Naša radost, Kulturno umetničko društvo ORO iz Niša, bili su u društvu sa harmonikašem Bobanom Prodanovićem, trubačkim orkestrom Timočani. Još jednom u ove krajeve vratila se mlada i talentovana pevačica tradicionalne muzike Danica Krstić.

Prvi deo manifestacije “Molitva pod Midžorom“ dešava se svakog šestog maja u Vrtovcu, na mestu Kalavat, u kapelici posvećenoj Svetom Đorđu. U davna vremena, stočari su verovali da zaštitnik njihovog stada smišljeno sakuplja i rasteruje oblake na Staroj planini. Da bi ga umilostivili, pastiri su odvajali najlepše jagnje , ukrašavali ga prolećnim vencem i prinosili na kameni oltar kao žrtvu. Žrtva se prinosila pored hrama, a na malenom rogu paljena je sveća. Jagnje se spremalo u kazanu, a osveštanu čorbu delili su meštanima kao relikviju, odnosno “molitvu.“

 

MILJACKA IZNAD VODE

Plovna dizalica „Soča“ Beogradskog preduzeća „PIM“ sa devet metara rečne dubine  izvukla je iz Dunava potonuli brod- radionicu „Miljacka “ JRB.  Do potonuća je došlo 25. aprila u ranim jutarnjim časovima zbog  jakog vetra koji je stvarao velike talase. Iskusna posada „Soče“ rutinski je obavila posao na mestu  kod pristana gde je matica reke veoma brza.

Teški ronici su najpre Miljacku opasali čeličnim užadima, a iz vode je u prvoj fazi izvučen krmeni deo  koji je fiksiran za baržu .Naredna faza bila je ispumpavanje vode, a to je olakšalo izvlačenje pramčanog dela iznad vode velike reke.

– Posada Soče je veoma iskusna na tim poslovima i izvlačenje potonulog objekta za njih nije bio veliki izazov iako se kompletna operacija sprovodila fazno , a jedina otežavajuća okolnost bili su udari vetra tako da je posao potrajao.Naš sledeći korak je da se Mljiacka odvuče u remontnu radionicu kako bi se sanirala oštećenja. Najvažnije je da niji bilo žrtava, materijalna šteta se procenjuje, ali je olakšavajuća okolnost da na plovećoj radionici nije bilo mnogo vrednog alata i opreme. Vrlo brzo Miljacka će ponovo biti u funkciji – kazao je Mladen Grujić pomoćnik direktora JRB.

Brod  Miljacka je servisna radionica  dug 28,75  i visok 6,3 metara i  služi za popravku drugih brodova. Dubina Dunava na mestu na kome je  brod potonuo  veća  je od 10 metara.

 

NA RAŽNJU 120 JAGANJACA

Meštani Podvrške jednog od najvećih naselja u opštini Kladovo od pamtiveka na Đurđevdan od ranog jutra zaposednu plato u centru sela gde peku mlade jaganjce.Mada su vremena teška, a besparica pritiska sa svih strana na tihoj vatri su se okretale pečenice.Za Đurđevdansku svetkovinu najbolje je pripremiti jagnje na tihoj vatri,Postupak traje i do pet časova, jer je jagnjetina najukusnija ako se na ražnju okreće u proleće,kažu meštani ovog naselja.Za slavsku trpezu na ražnju je ispečeno 120 jaganjaca. Domaćini su zadovoljni i ponosni što čuvaju tradiciju predaka.

– Obavezu sam preuzeo od moje babe koja je živela 102 godine – s ponosom kazuje Nikola Stingić (78) koji je ispekao dva jagnjeta.Nekada je slavska trpeza bila na otvorenom na placu na kome su se pekli jaganjci jer se meso nije nosilo kući. Svetkovina je trajala tri dana i bila je praznik celog sela koje je radosno dočekivalo i ispraćalo goste. Danas su vremena drugačija , stigla je bela tehnika, gostima se ručak služi u domovima, ali to ne umanjuje značaj praznika dodaje Stingić.

Tradicija  u naselju Podvrška prenosi se sa kolena na koleno, tako da su za razliku od prethodnih ove godine u rodni kraj stigli i meštani koji žive i rade u inostranstvu.

– Od 1997. godine radim u Danskoj i prevalio sam put dug 2000 kilometara da bi na Đurđevdan bio u rodnom selu. Ponosan sam što su i moja deca shvatila značaj tradicije koju sam preuzeo od mojih roditelja- govori Kazimir Bakanović koji živi i radi u Skandinaviji.

Nekada su se ražnjevi okretali ručno, međutim danas je tehnika učinila svoje,Ražnjeve pokrećumalielektro-motori, ali to ne umanjuje utisak slike koja je u ovom naselju prisutna više od dva veka.

– Malo smo se i mi modernizovali, tako da više niko ne koristi drveni ražanj.Ovogodišnji Đurđevdan ostaće upamćen i po tome što smo prvi put imali zajednički  slavski kolač koji je prerezao otac Dejan Pajić namesnik Ključki. Imao sam čast da budem prvi domaćin ,a taj običaj biće nastavljen i u godinama koje dolaze- ponosno ističe Đorđe Braduljević (68) koji je radni vek proveo daleko od zavičaja radeći u belom svetu, ali Đurđevdansko slavlje u rodnom selu nije propuštao.

ĐORĐEVIĆ: HRAMOVNA SLAVA ZAŠTITNIK KNJAŽEVCA

Praznik Svetog Georgija u Knjaževcu je svake godine višestruki povod za slavlje. Đurđevdan se obeležava kao gradska slava Knjaževca, takođe je i hramovna slava knjaževačke crkve, a veliki broj sugrađana upravo Svetog Đorđa slavi kao svog zaštitnika i krsnu slavu.

U Crkvi Svetog Velikomučenika Georgija liturgiju je, zajedno sa knjaževačkim sveštenicima, služio protojerej Siniša Đorđević,  potom se krenulo u ophod oko crkve i obavljeno je rezanje slavskog kolača.

– Naša hramovna slava je zaštitnik celoga grada Knjaževca. Đurđevdan je obeležen ove godine u petak i mnogi su me pitali da li se na taj dan posti, a s obzirom da smo bili u Svetloj, odnosno Beloj nedelji, nije se postilo. Neka da Bog da Sveti Velikomučenik Georgije podari zdravlje svim ljudima –  rekao je protojerej Siniša Đorđević, starešina knjaževačke Crkve.

Obeležavanju Đurđevdana, pored većeg broja sugrađana, prisustvovale su i brojne zvanice, predvođene Milanom Đokićem, predsednikom opštine.

U saradnji sa Crkvenim odborom, lokalnom samoupravom i Kolom srpskih sestara, crkva je, kao i svake godine pripremila prigodno posluženje za sve prisutne u porti, a po nepisanoj tradiciji, za dobro raspoloženje pobrinuo se orkestar “Mala noćna muzika”.

 

BEZ PROBLEMA SA KVORUMOM

Prošlomesečna 12.sednica Skupštine opštine Majdanpek, prekinuta zbog kvoruma, u sredu, 11.maja je uspešno privedena kraju. Odbornici su na sednici kojoj je prisustvovalo 26 od ukupno 31 odbornika usvojili Izveštaj o radu Centra za kulturu, a potom izmene i  dopune osnovačkog akta i Statuta Muzeja u Majdanpeku i JKP “Donji Milanovac”.

Nastavak 12.redovne sednice opštinskog parlamenta u Majdanpeku okupio je 26 od ukupno 31 odbornika, koji su za tek nešto više od sat vremena priveli kraju zasedanje koje je, podsetimo, poslednjeg radnog dana aprila prekinuto, kada se ispostavilo da je tokom rada ostalo bez kvoruma za rad i odlučivanje. Na početku, usvojen je izveštaj o radu Centra za kulturu Majdanpek za 2015.godinu, a potom i Godišnji Program zaštite i uređenja poljoprivrednog zemljišta. Odluka o izmeni osnivačkog akta JKP “Donji Milanovac”dopunom delokruga rada za  uslužne delatnosti u vodnom saobraćaju kako bi dobili status lučkog operatera, protekla je uz zamerke opozicije što nije dostavljen  materijal  o tačkama dnevnog reda koje su se kao dopuna našle na ovoj sednici, a potom i uz konstatacije da bi, aktuelnim zakonskim rešenjima, jedan od značajnih prihoda mesne zajednice Donji Milanovac praktično mogao da se prebaci republici, ali i donese niz drugih promena u upravljanju i funkcionisanju pristaništa, pri čemu bi interesi ove male sredine mogli da budu u drugom planu. I dopuna statuta JKP “Donji Milanovac”, uslovljena prethodnom izmenom bila je prilika da se iz odborničke grupe DS zatraži objašnjenje kada već nema materijala.  Iz opozicionih redova je istaknuta želja da se radi odgovorno i kvalitetno, ali i naglašeno da im je nedostavljanjem materijala uskraćeno to pravo i u okviru rasprave o Izmenama i dopunama osnivačkog akta Muzeja u Majdanpeku, u skladu sa Zakonom o kulturnim dobrima. Kada je reč o aktima ove ustanove, izmenjen je i deo koji se odnosi na izbor organa upravljanja.  Bez primedbi usvojen je Zahtev za korišćenje imena grada u nazivu fudbalskog kluba.

U okviru kadrovskih pitanja, Centar za kulturu Majdanpek je na osnovu rezultat konkursa, dobio  direktora. Tu odgovornu dužnost obavljaće Suzana Zdravković. Inače, sam  predlog kadrovske komisije, bio je prilika da par odbornika ukaže na rezultate i zasluge dosadašnjeg vd, kao i direktora koji je ovu ustanovu vodio do 2013.godine i tokom kojih je Majdanpek dobio manifestacije koje ime ovog grada pronose izvan granica zemlje. Nove članove dobilo je više školskih odbora

GRAĐANI BIRALI NAJBOLJE REŠENJE

Tihomir Dičić i Luka Pavelka, studenti Arhitektonskog fakulteta u Beogradu pobednici su konkursa za izradu idejnog urbanističkog arhitektonskog rešenja za izgradnju i uređenje Turističko informativnog centra i pripadajućih javnih površina u kompleksu Rajačkih pivnica. Ovoj dvojici studenata, zahvaljujući glasovima građana u holu opštine i u prostorijama mesne zajednice u Rajcu, pripala je IT oprema vredna 1.500 evra.

Za najviše lajkova na fejsbuk stranici Kancelarije Opštine Negotin za lokalni ekonomski i ruralni razvoj, IT opremu vrednu 500 evra dobio je studentski autorski tim Arhitektonskog fakulteta u Beogradu koji čine: Marta Minić, Stevan Lazić, Đura Stijačić i Nemanja Ćurčić.

Nagrade studentima uručili su Nadica Vasić, zamenica predsednika opštine Negotin, Nikola Đurić, konsultant nemačke agencije za međunarodnu saradnju (GIZ) i Marijana Đorđević, samostalni stručni saradnik u Kancelariji za lokalni,ekonomski i ruralni razvoj.

Ovaj konkurs je sproveden u okviru projekta “Lični stavovi, zajedničke odluke”, vrednog 25.000 evra,  koji Opština Negotin realizuje uz finansijsku podršku Švajcarske razvojne agencije i nemačke agencije za međunarodnu saradnju. Cilj ovog projekta je uključivanje lokalnog stanovnistva u donošenje odluka o uređenju kompleksa pivnica.

SEĆANJE NA STRADALE JEVREJE

Na spomen obeležje  stradalim Jevrejima iz Kladovo transporta, cveće su položili predstavnici jevrejskih  zajednica, učesnici  porodičnog  seminara koji je u  gradu  na Dunavu okupio oko 300 pripadnika tog naroda iz Srbije i okruženja, lokalne samouprave i AD “ Đerdap -turist“, u čijem se hotelu    krajem aprila jevreji okupljaju  punih devet godina .Povod je sećanje na stradale Jevreje u drugom Svetskom ratu koje su nacisti transportovali iz Kladova u Šabac gde su pogubljeni.

-Na osnovu istorijskih činjenica  spisak sadrži imena 1057 žena i muškaraca od kojih su trećina bili mladi koji su  se u Kladovu krili od vojnika  Nemačkog Trećeg rajha od 29. decembra 1939. do 19.septembra 1940. godine. Reč je o austrijskim, nemačkim, slovačkim i šabačkim Jevrejima koje su u teškim vremenima Kladovljani prihvatili kao svoje . Meštani Kladova učinili su sve da Jevrejima olakšaju tegobe na putu u neizvesnost i to mora da se pamti – kazao je  Davor Salom iz Zajednice jevrejskih opština Srbije.

U znak sećanja na stradale iz  Kladovskog transporta , koji su streljani 12. i 13. oktobra 1941. godine u Šapcu,  opština Kladovo je 16. oktobra 2002. godine na Dunavskom keju podigla spomenik na kome je zapisano “ Ovo je mesto od januara do septembra 1940. godine bilo jedina mirna luka na putu za obećanu zemlju, jevreja žrtava nacizma „.

– U programu rada redovno se bavimo tim istorijskim događajem.Ove godine pripremili smo nekoliko tematskih radionica u kojima učestvuju učenici osmog razreda iz gradske škole, ali  i đaci iz Tehničke i srednje škole Sveti Sava .Oni su   dobili  priliku da se druže sa vršnjacima iz drugih sredina i da prošire svoje znanje kada je reč o Kladovo transportu- rekla jeIvana Radulović profesorka istorije.

Iako je od Kladovskog transporta prošlo 76 godina,  sećanja na stradale Jevreje ne blede.U znak zahvalnosti Kladovljanima jedna ulica  i trg u gradu KfarSabau Izrealu dobili su  ime Kladovo.

Prolećni porodični seminar  je organizovala Zajednica jevrejskih opština Srbije .

USKRŠNJI VAŠAR

Nekoliko dana pred Uskrs, u knjaževačkoj osnovnoj školi “Vuk Karadžić“ održan je Đački uskršnji vašar. Organizovanje vašara, koji traje bezmalo deceniju i po, lepa je tradicija na koju su u školi veoma ponosni.

Iz godine u godinu sve veći, vašar predstavlja mesto druženja i dobre zabave, kako za decu, tako i za roditelje i nastavnike, pa i veliki broj posetilaca, koji nisu u direktnom kontaktu sa školom. Kao na svakom vašaru, ponuda robe bila je raznovrsna, a prodavci uspešni u reklamiranju. Pomogle su i mame, bake, tetke, učiteljice, pa su se na ukrašenim tezgama našli kolači, česttitke, i naravno, maštovito ofarbana jaja.

Nije ovo samo vašar radi vašara, već i način da se doprinese kvalitetnijem životu škole, naglašava direktorka Dragana Ljubisavljević.

– Svake godine sredstva koja sakupimo, namenimo nekoj aktivnosti. Ove godine, đački parlament i  većina dece odlučili su da sredstva koja sada sakupimo budu početak za donacije koje ćemo sakupljati za pravljenje đačkih ormarića. Ovo je početak i predstoje nam brojne aktivnosti da bismo ostvarili taj veliki cilj – kazala je Ljubisavljevićeva.

I dok su jedni prodavali, drugi su se potrudili da posetiocima ove manifestacije srećne uskršnje praznike požele svojim talentima za igru, pesmu i glumu.

Kada za to ima potrebe, sredstvima koja se prikupe na vašaru, pomaže se učenicima slabijeg materijalnog stanja, a proteklih godina, udruženi učenici, nastavnici i roditelji nabavili su za školu televizore, kameru i druga sredstva koja omogućavaju kvalitetniju nastavu.

 

STAN ZA PORODICU ZORANOVIĆ

Zahvaljujući podršci lokalne samouprave i razumevanju porodice  Šarić, koja je rešila  svoj stambeni status ,Lorena Zoranović samohrana majka troje dece koja su ostala bez oca  dobila je krov nad glavom.Ona i mališani su sada smešteni u zgradi u naselju Pesak u stambenoj jedinici površine 36 kvadrata.

– Gubitkom supruga i oca ostali smo gotovo na ulici, bez stana i redovnih primanja. Na našu sreću naišli smo na razumevanje ljudi dobre volje i čelnika lokalne zajednice koji su prepoznali našu nevolju i učinili su nam život podnošlivijim.Moja deca sada imaju svoju sobu, kupatilo i dom pun topline – sa suzama u očima govori Lorena Zoranović .

Predstavnici lokalne zajednice,Komesarijata za izbeglice i Centra za Socijalni rad, pronašli su rešenje za četvoročlanu porodicu koja se oslobodila podstanarskog života.

– U vremenima teškim svaka pomoć je dragocena, shvatili smo težinu problema i uspeli smo da udomimo majku sa troje dece. Doprinos tome dala je i porodica Šarić koja se iselila iz stana u novu kuću i time stvorila uslove da pomognemo samohranoj majci-istakao je Jovan Stingić načelnik Opštinske uprave.

Lokalna samouprava nastoji da pomogne svim porodicama koje žive na rubu egzistencije.

-Naša je moralna obaveza bila da sklonimo decu sa ulice, nakon tragedije koja ih je zadesila .Nastojimo da pomognemo svima  tako da  će uskoro  krov nad glavom dobiti i majka sa tri kćeri koja se bori za život teško bolesne najmlađe devojčice Gordane (2) .Iako su naše mogućnosti limitirane uspevamo da rešimo status naših socijalno najugroženijih sugrađana – dodao je dr Dragan Budujkić predsednik opštine Kladovo.

Zgrada u naselju „Pesak “ sa 15 stambenih jedinica predata je na upotrebu septembra 2011. godine.Radove je finansirao Biro za populaciju , izbeglice i migracije SAD, radove je sproveo  Danski savet za izbeglice, uz podršku Komesarijata za izbeglice Republike Srbije.

Vlasnik zgrade je opština Kladovo, a korisnik Centar za socijalni rad. U njoj sada živi i Lorena Zoranović sa troje mališana kojima je  novom stanu Vaskršnje praznike prigodnim poklonima čestitala  Kompanija „Tekijanka“, koja je uz četvoročlanu porodicu stala od onog momenta kada su ostali bez supruga i oca.

POMOĆ POPLAVLJENIMA

Ovdašnjim poljoprivrednicima čija su domaćinstva stradala u poplavama pre dve godine, kao i onima kojima su led i mraz oštetili zasade uručena je pomoć Evropske unije, koja u saradnji sa Organizacijom za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija i lokalnim samoupravama, ovu akciju organizuje već dve godine.

-Prikupljanje prijava je otpočelo krajem prethodne godine, kada su se poljoprivredni proizvođači opredeljivali za jedan od 23 ponuđena paketa pomoći. Paketi pomoći su bili različiti, od semena za setvu, sadnica voćaka, koncentrovane stočne hrane, pa do različite opreme, kao što su na primer oprema za navodnjavanje, plastenike, oprema za mužu, košnice i drugo.  U okviru ove pomoći krajem prošle godine objavljen je poziv svim proizvođačima opštine Negotin koji su imali štete u poljoprivredi od poplava 2014. godine i drugih elementarnih nepogoda, tačnije „ledoloma“, koji su bili prisutni u nekoliko sela opštine Negotin,  da popune Prijavne formulare radi ostvarivanja prava na pomoć – kaže diplomirani inženjer voćarstva i vinogradarstva Dejan Stefanović iz Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Negotin, inače član Opštinskog veća.

U opštini Negotin pomoć je dobilo 141 gazdinstvo iz 21 krajinskog sela. Njima je distribuirano ukupno 56.400 kilograma NPK đubriva, 194 džaka kukuruza, 680 kilograma semena lucerke i 200 kilograma semena deteline.

Poljoprivrednici su dobijali jedan od tri paketa koji su obuhvatali po 400 kilograma đubriva, a u zavisnosti od toga koja je kultura stradala po dva džaka kukuruza, ili po 20 kilograma deteline ili lucerke. Paket kukuruza i đubriva je dobilo 97 poljoprivrednika, paket lucerke i đubriva 34, a paket deteline i đubriva 10 poljoprivrednika.

-Za pomoć se prijavilo 315 gazdinstava iz Negotina i 28 sela opštine i ona je svima odobrena. Sada ju je dobilo 141 gazdinstvo i time je završena samo prva faza pomoći koju će poljoprivrednici dobiti tokom 2016.godine.  Narednu raspodelu paketa pomoći očekujemo u maju, kada je najavljena isporuka stočne hrane. Tokom leta biće isporučeni paketi opreme, a pakete semena za jesenju setvu i voćnih sadnica poljoprivrednici će dobiti u jesen pred setvu pšenice odnosno sadnju voćaka– dodaje Stefanović.

 

MRAZ OŠTETIO VOĆNJAKE

Izuzetno hladno vreme za ovo doba godine i niske jutarnje temperature prouzrokovali su velike štete u voćnjacima i vinogradima knjaževačke opštine.

Najviše su stradali zasadi dunje, zatim šljive i višnje. Veliku ulogu kod izmrzavanja je imala mikroklima, pa je bilo slučajeva da stradaju zasadi na jednoj njivi, a par stotina metara dalje nije bilo nikakvih oštećenja. Stručnjaci kažu da su nagle promene temperatura bile stresne za biljke.

 -Imali smo period visokih temperatura koje su izmamile voće, ono je krenulo, cvetalo, prcvetalo, a onda su odjednom krenuli intenzivni mrazevi. Štete su velike jer se mraz pojavljivao u nizu nekoliko jutara. Naš savet je da biljke ojačaju od stresa, da primene folijarno đubrenje preparatima koji sadrže amino kiseline, da bi biljke bolje i lakše prevazišle ovaj stres. Što se tiče vinograda, ako ima izmrzlina na čokotima, lastere koji su izmrzli treba iseći i odmah primeniti zaštitu, prskati bakarnim preparatima, a ako su veća oštećenja treba rezati do osnove, a neki “spavajući“ pupoljci možda će se u kasnijem periodu vratiti i krenuti – kaže Valentina Aleksic iz Poljoservisa.

 Oštećenja ima i na tek izniklom kukuruzu. Ona nisu velika, tako da će se lisna masa nadoknaditi. Sve do sada preduzete agro mere, u smislu đubrenja i kvalitetnog semena su preduslov da i u ovakvim vremenskim uslovima biljka lakše podnese stresne uslove mraza, koje niko nije očekivao, smatraju poljoprivredni stručnjaci.

KVORUM USLOVIO PREKID

Prošlonedeljna 12.sednica Skupštine opštine Majdanpek, prekinuta je, jer je tokom zasedanja napuštanjem odbornika opozicije, ostala bez kvoruma za rad. Odbornici su prethodno usvojili Program mera podrške za sprovođenje poljoprivredne politike i politike ruralnog razvoja opštine, predlog Odluke o donošenju Plana detaljne regulacije za izgradnju kanalizacione mreže u Golubinju, Odluku o Lokalnom akcionom planu zapošljavanja i usvojili izveštaj o radu  Muzeja u Majdanpeku i Centra za socijalni rad.

Sednica SO Majdanpek kojoj je na početku prisustvovalo 23, od ukupno 31 odbornika,  počela je informacijom da je Upravni sud postupajući po žalbi, vratio odbornički mandat Drašku Ćetkoviću,  sa liste SNS. Odbornici su na 12.sednici  odlučivali o Programu mera podrške za sprovođenje poljoprivredne politike i politike ruralnog razvoja opštine, koji praktično predviđa više mera, a  i oslonjen je na više sredstava budući da je za ove namene opredeljeno 19,5 miliona dinara, šest više nego u prethodnoj godini.

Ni o predlogu Odluke o donošenju Plana detaljne regulacije za izgradnju kanalizacione mreže u Golubinju, nije bilo rasprave, kao ni vezano za Odluku o izmenama i dopunama Odluke o određivanju osposobljenih pravnih lica od interesa za zaštitu i spasavanje na teritoriji opštine Majdanpek. Tako je usvojena i Odluka o javnom okupljanju na teritoriji opštine, kao i predlog odluke o usvajanju Lokalnog akcionog plana zapošljavanja za ovu godinu i naglašeno da je u odnosu na prošlu godinu, predviđeno više mera i sredstava.

Bez primedbi prihvaćen je predlog Rešenja o davanju saglasnosti na pravilnik o organizaciji i sistematizaciji poslova u Muzeju u Majdanpeku, a potom i izveštaj o radu te ustanovce za prošlu godinu, kao i Izveštaj o radu Centra za socijalni rad, posle čega su odbornici opozicije napustili skupštinsko zasedanje. Ispostavilo se da su to prethodno učinili i pojedini odbornici vladajuće većine, jer i posle pauze, koja je data, ustanovljeno je da nema kvoruma za rad, odnosno da u skupštinskoj sali nema 16 odbornika  koliko je minimalno neophodno za rad i odlučivanje. Slaviša Božinović, predsednik SO Majdanpek saopštio je da se sednica prekida.