Author: admin

SKUPŠTINA RATNIH VETERANA

Lokalna samouprava zahvalna je, nedavno,  ratnim veteranima za sve što su učinili i pomoći će im na svaki mogući način, poručio je predsednik opštineMilanĐokić na Skupštini Udruženja Srpskih ratnih veterana.

– Nijedna država se ne ponosi svojim ratovima, ali mi kao lokalna samouprava želimo da pokažemo da se svojih ratnih veterana ne samo ne stidimo, već da ih podržavamo na svaki mogući način, rekao je Milan Đokić, predsednik opštine, na prvoj Skupštini Udruženja srpskih ratnih veterana Knjaževca.

On je naglasio da je pokrenuta inicijativa za obezbeđenje popusta za sve one koji se legitimišu kao učesnici ratova od 1990. do 2000. godine za sve komunalne usluge koje pruža lokalna samouprava.

– To su cene grejanja, vode, odvoženja smeća i u pregovorima sa javnim preduzećima definisaćemo koliki će popust biti. U oblasti poljoprivrede, u prethodne četiri godine uložili smo preko 120 miliona dinara u razne subvencije i programe, a među korisnicima su svakako bili i ratni veterani. Za njih pripremamo posebne povoljnosti u 2017. pošto su programi za poljoprivredu za ovu godinu već definisani i odobreni od strane nadležnog Ministarstva – izjavio je  Đokić.

Od naredne godine ratni veterani imaće beneficije u smislu manjeg neophodnog učešća za poljoprivredne subvencije, a lokalna samouprava subvencionisaće i programe za samozapošljavanje veterana, dodao je predsednik opštine.

Skupštini je prisustvovao i Nenad Ivanišević, državni sekretar u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.

– Posetu Knjaževcu iskoristio sam za razgovor sa predsednikom opštine. Bilo je reči o mogućnostima da Knjaževac bude jedna od opština koja će učestvovati na Evropskom programu u oblasti razvoja socijalne politike, koji bi pomogao zapošljavanje ratnih veterana, kao i članova njihovih porodica – kazao je Ivanišević.

On je podsetio i da je Knjaževac  i do sada imao podršku ovog Ministarstva, s obzirom da je iz namenskih transfera dobio više od četiri miliona, a u ustanove u Knjaževcu Ministarstvo je uloženo preko 20 miliona samo u poslednje dve godine.

– Poruka koju sam preneo veteranima je da država brine o svim svojim građanima, da im je zahvalna za sve što su uradili i drago mi je da sam danas boravio u opštini koja takođe veoma brine o ovim ljudim – dodao je  Ivanišević.

Po završetku Skupštine, članovima Udruženja srpskih ratnih veterana podeljene su kartice uz koje će moći da na benzinskoj pumpi Mihajlović kupuju gorivo uz popust.

 

UREĐENJE INFRASTRUKTURE

Novu građevinsku sezonu u Kladovskom kraju otvorili su radovi na uređenju infrastrukture u nekoliko naselja.U  Milutinovcu su završeni radovi na izgradnji odvodnog kanala  dužine oko 300 metara za prihvat  atmosferskih voda, koje se  u naselje slivaju sa Milutinovačkog brda i  koje će umesto u selo sada oticati u Dunav.

Lokalna samouprava prepoznala je težinu problema  i aktivno se uključila u njegovo rešavanje. Završeni su i radovi u prigradskom naselju Kladušnica  na rekonstrukciji vodovodne mreže u ulici Borisa Kidriča.

Nakon izgradnje 2140 metara kanalizacione mreže u naselju Korbovo završeno je asfaltiranje dela oštećenih ulica. Ugrađeno je oko 300 tona asfaltne  mase, a obaveza je bila da se putna mreža u tom naselju dovede u stanje pre početka izvođenja radova, koji su završeni u zadatom roku.

Mehanizacija i radnici Beogradske firme „Vetrikom“ preselili su se u Rtkovu gde saniraju oštećenja na ulicama. To je finale posla za čiju realizaciju su pregovori počeli pre šest godina.

– To je deo obaveza HE “ Đerdap 1 “ prema naseljima u Dunavskom priobalju koje su definisane nakon izgradnje druge Đerdapske hidrocentrale.Razgovore o izvođenju radova započeli smo pre šest godina, a njihov efekat vidi se ovog aprila .U Rtkovu je okončana prva faza kompleksnog posla koji se bliži kraju- objašnjava   Jovan Stingić načelnik opštinske uprave Kladovo.

Radisav Čučulanović, menadžer opštine Kladovo, ističe da je u dva naselja u Donjem Ključu postavljeno je oko četiri kilometra cevi za kanalizaciju.

– Za saniranje putne infrastrukture utrošeno je 730 tona asfaltne mase, a vrednost radova je 45 miliona dinara. Investitor je HE „Đerdap“- dodao je Čučulanović.

Na sastanku meštana, rukovodstva opštine i izvođača radova definisani su svi uslovi za početak izgradnje oko 1450 metara fekalne kanalizacione mreže u Đerdapskoj ulici u  naselju Velesnica. Nakon grubih zemljanih radova uslediće  gradnja oko 70 šahti i polaganje PVC creva.

Radovi u Velesnici povereni su preduzeću „Vetrikom“ iz Beograda, vrednost investicije je oko 21 milion dinara,  investitor je HE  „Đerdap“, a rok za završetak složenog posla je 210 dana.

– Izgradnja kanalizacione linije u Velesnici, Korbovu i Rtkovu kao i radovi u drugim selima  još jedna je potvrda da lokalna samouprava nastoji da podigne kvalitet života u selima.To je naša obaveza,mnogo toga je propušteno u minulom periodu,ali uspevamo da obezbedimo finansiranje najurgentnijih projekata-kazao je za nedeljnik Timočke dr Dragan Budujkić predsednik opštine Kladovo.

 

 

 

REKONSTRUKCIJA VODOVODA

Stanovnici Balanovca, svojim angažovanjem i uz podršku lokalne samouprave, počeli su nedavno, izgradnju vodovoda, koji će trajno rešiti vodosnabdevanje još pedesetak domaćinstava, koja do sada nisu imala snabdevanje vodom.

Kada radovi na vodovodnoj mreži budu za nekoliko dana okončani, svi stanovnici Balanovca imaće zdravu pijaću vodu. Rekonstrukcija vodovoda rezultat je dogovora mesne zajednice i opštine Knjaževac, kaže Nadica Veljković, predsednica mesne zajednice u Balanovcu.

– Ovo nam puno znači. Obnavljamo mrežu seoskog vodovoda  posle 50 godina i svako domaćinstvo imaće vode koliko im treba. Dogovorili smo se sa Opštinom, sa “Razvojem“, koji vrši nadzor. Svi su nam izašli u susret – kaže Veljkovićeva.

Predsednika knjaževačke opštine Milana Đokića raduje što je još jedno selo pokazalo inicijativu da se udruži na poslovima koji su od opšteg interesa.

– U Balanovcu čak pedesetak kuća nije imalo snabdevanje vodom, jer je sistem pravljen jako davno i počeo je da propada. Na inicijativu mesne zajednice, odobrili smo sredstva za nabavku cevi. Meštani su se sami organizovali, svojim radom participiraju u izgradnji dela vodovoda i na taj način smo smanjili troškove za dve trećine. Raduje me da još jedno selo svojom inicijativom i samoorganizacijom dolazi do dobrih rezultata uz finansijsku pomoć lokalne samouprave – ističe Đokić.

Opština Knjaževac trudila se u protekle četiri godine da sredstvima budžeta pomogne što veći broj stanovnika, što i jeste osnovna uloga jedne lokalne samouprave, dodao je, Đokić, obilazeći radove u Balanovcu.

 

ZA POLJOPRIVREDU 21,3 MILIONA DINARA

Na  sednici Opštinskog veća u Knjaževcu, održanoj početkom aprila,  usvojeni su Izveštaj o merama u 2015. i Program mera podrške sprovođenju poljoprivredne politike u ovoj godini. Budžetom opštine, za razvoj poljoprivrede u 2016. godini predviđeno je 21,3 miliona dinara.

U 2015. godini sredstva Fonda za razvoj poljoprivrede koristilo je 220 poljoprivrednika od kojih je najveći broj dobio sredstva po konkursu za subvencionisanu nabavku poljoprivredne mehanizacije i opreme za poljoprivrednu proizvodnju. Značajan broj poljoprivrednika koristio je sredstva u oblasti voćarstva, kao i stočarstva.

– U 2015. realizovan je program ukupne vrednosti 22 miliona, dok je Planom za ovu godinu predviđen ukupan iznos sredstava od 21,3 miliona dinara. U međuvremenu stigla je i saglasnost Ministarstva na Plan za 2016. godinu, pa su ga i većnici  usvojili. Planiran je konkurs u oblasti pčelarstva, vredan tri miliona dinara, za nabvku mehanizacije i opreme planirana sredstva iznose 5,3 miliona, dok je za oblast voćarstva predviđeno sedam miliona dinara, a neće izostati ni subvencije za ovčarstvo, kozarstvo i mlečno govedarstvo –  rekao je na sednici Veća Dalibor Stanojević, predsednik Upravnog odbora Fonda za razvoj poljoprivrede.

 

SELO ČUVA OBIČAJE

U Sikolu, selu koje je prošle godine ponelo titulu sveukupnog pobednika ovog marta počela je 43. smotra izvornog narodnog stvaralaštva “Susreti sela opštine Negotin”. Domaćin, KUD „Čučuk Stana“  predstavio svadbenim umivanjem, običajem o drugom danu svadbe, a gosti, KUD „Živorad Petrović-Dudić“ iz Jasenice “Đurđevdanskim urankom”.

-Ova manifestacija je dokaz da brinemo o svojoj tradiciji, folkloru i očuvanju bogatog kulturnog nasleđa našeg kraja, a cilj Susreta sela je upravo čuvanje od zaborava izvorne narodne pesme, folklora, predanja, nošnji, jednom reči svega što predstavlja narodno stvaralaštvo Negotinske Krajine – istakao je Jovan Milovanović, predsednik Opštine Negotin na otvaranju smotre.

Običaje svojih sela do 23.aprila predstaviće kroz igru i pesmu 13 krajinskih sela mesnih zajednica od Sikola i Jasenice, preko Karbulova, Rečke, Tamniča, Kobišnice, Čubre, Bukovča, Mokranja, Vidrovca, Štubika, do Jabukovca i Šarkamena.

-Opština Negotin i u ovim teškim vremenima ulaže velika sredstva u razvoj mesnih zajednica. Prepoznali smo značaj i prioritete koji su veoma važni za razvoj sela, koja se iz godine u godinu prazne. U sela smo u prošloj godini uložili preko 70 miliona. Taj iznos će u ovoj biti veći. Samo za sanaciju putne mreže koja je u izuzetno lošem stanju, izdvojili smo četiri puta više novca nego prošle godine. Agrarni budžet ove godine je 25 miliona –rekao je Milovanović i dodao da lokalna samouprava nastavlja da pomaže sela i kulturna umetnička društva i kroz ovu smotru, pa će tako svakom selu, učesniku manifestacije, za pripremu i organizaciju opština Negotin dati po 60.000 dinara.

Sveukupni pobednik, po tradiciji, biće proglašen na završnoj smotri u maju u okviru “Majskih svečanosti”, a povodom Dana Opštine Negotin. Uz titulu najboljeg pobedničkom ansamblu pripašće i novčana nagrada u visini od 30.000 dinara, drugoplasiranom 20.000, a trećeplasiranom 10.000 dinara.

POMOĆ ZA 4000 PENZIONERA

U Knjaževcu je krajem marta,  počela isplata finansijske pomoći penzionerima, čije su penzije ispod 15 hiljada dinara.

Centru za socijalni rad za ovaj vid pomoći prijavilo se oko 4.200 penzionera, pa će isplata trajati tri radne nedelje, procenjuju u lokalnoj samoupravi.

Ovo je samo jedan od vidova solidarnosti sa našim najugoženijim sugrađanima, kaže predsednik opštine MilanĐokić.

– Opština Knjaževac je opština koja ne duguje nikome ništa,  nema kreditna zaduženja i koja je u prethodnim godinama mnogo uložila u poljoprivredu, infrastrukturu, u javni prevoz, besplatne užine. Zbog toga smo bili u mogućnosti da na ovaj način, direktnom podrškom iz budžeta, pomognemo našim najstarijim, a najugroženijim sugrađanima – kazao je Đokić.

 

 

BEZ PUTEVA NEMA TURIZMA

Dosadašnja ulaganja, pre svega u skijašku infrastrukturu, a zatim i u smeštajne kapacitete, učinila su da Stara planina zauzme značajno mesto na mapi srpskog turizma. Za dalji razvoj ove turističke destinacije biće najvažnija izgradnja nove i uređenje postojeće putne infrastrukture, zajednička je ocena predsednika opština Pirot i Knjaževac, Vladana Vasića i Milana Đokića.

Nedavnom potpisivanju sporazuma o izgradnji “Kuće skijanja” na Staroj planini, pored državnih zvaničnika, prisustvovali su i predsednici opština Knjaževac i Pirot. Čelni ljudi tih lokalnih samouprava složili su se u oceni da je dalje ulaganje, pre svega u putnu infrastrukturu, od izuzetne važnosti za obe opštine.

-Turizam je velika razvojna šansa ovog dela Srbije i ako država nastavi da razvija infrastrukturu sigurno će to biti podstrek i za opštine na jugoistoku Srbije, pre svega za Knjaževac i Pirot, da mi nastavimo razvoj svoje infrastrukture, svojih turističkih potencijala, a turizam je grana koja razvija mnoge druge grane i time donosi dosta novca u naše gradove – izjavio je Vladan Vasić, predsednik opštine Pirot.

Projekat razvoja Stare planine prevazilazi finansijske kapacitete bilo koje opštine pojedinačno i predstavlja projekat od nacionalnog značaja.

– Ovaj projekat ne može se posmatrati autistično, sa pozicije opštine Knjaževac, Pirot, Dimitrovgrad ili Bela Palanka. Projekat treba sagledati kompleksno. Putna infrastruktura ka planini mora da bude izgrađena sa svih pravaca, a neophodan je i put koji će Staru planinu približiti i niškom aerodromu i Koridoru 10. To je nešto što će Staru planinu opremiti dobrim saobraćajnicama i tako učiniti ovu turističku destinaciju izuzetno poželjnom kako domaćim, tako i stranim turistima – rekao je Milan Đokić, predsednik opštine Knjaževac.

Potpisivanje sporazuma o izgradnji “Kuće skijanja” jasan je signal države da nastavlja ulaganja u razvoj turističkih potencijala Stare planine, a predsednici opština Pirot i Knjaževac očekuju da će u najskorije vreme biti nastavljeni radovi na uređenju putne infrastrukture.

USKORO SASTANAK SA UČESNICIMA KOMASACIJE

Jedna od poslednjih sednica Skupštine opštine Knjaževac u ovom sazivu, koaj je održana marta ove godine,  protekla je u znaku polemike o (ne)uspešnoj komasaciji u Vlaškom Polju. Tako su se temi, kojom su se bavili krajem prošle godine, odbornici vratili na svom  42. zasedanju, ponovo u prisustvu i uz učešće meštana ovog sela.

Verovatno bi jedna od poslednjih sednica Skupštine opštine Knjaževac u ovom sazivu bila uglavnom rutinska, da se na njoj nije pojavila grupa meštana Vlaškog Polja, nezadovoljna komasacijom, baš kao što se to dogodilo i 28. decembra 2015. godine. Šef odborničke grupe SPS-PUPS Darko Živković predložio je da odbornici donesu odluku o prekidu započetog postupka komasacije u ovom selu.

– Predlažem da se dnevni red dopuni donošenjem odluke o prekidu započetog postupka komasacije u Vlaškom Polju. U tom postupku većina učesnika je ostala oštećena, na način da su u postupak komasacije ušli sa obradivim zemljištem, sa njivama, a sada su, na polovini postupka komasacije, u toj raspodeli, dobili neadekvatne površine, koje nisu ni blizu privedene nameni – kazao je Živković.

Iako smatra da je komasacija odličan način uređenja obradivog zemljišta, predsednik opštineMilanĐokić mišljenja je da treba poslušati glas poljoprivrednika.

– Lično nemam ništa protiv da se prekine komasacija u Vlaškom Polju, čak sam i za to. Knjaževac je potpisao sporazum sa nemačkim GIZ-om, koji je ovde na osnovu sporazuma sa Vladom Srbije. Knjaževac je dao logističku podršku. Ukoliko su u Vlaškom Polju nezadovoljni komasacijom, slažem se da je prekinemo –kaže Đokić.

Kada je, nakon polemike i desetominutne pauze, ova tačka uvrštena u dnevni red, problem je pojasnio Boban Veljković, jedan od stanovnika Vlaškog Polja.

-U proces komasacije ušlo je 200 hektara zemljišta, a nezadovoljni su vlasnici 100 hektara. Ako sada prekinemo komasaciju, ipak te njive treba da dovedemo do stanja da mogu da se obrađuju- priča Veljković.

U diskusijama je preovladalo mišljenja da komasaciji ipak, treba dati još jednu šansu. Nakon skoro tri časa rasprave i dve pauze, postignut je dogovor svih odborničkih grupa i predstavnika Vlaškog Polja. Zaključeno je da se u roku od 15 dana u Vlaškom Polju organizuje sastanak sa svim učesnicima komasacije, uz prisustvo predsednika opštine, predstavnika GIZ-a i Ministarstva poljoprivrede, kako bi se prevazišli postojeći problemi.

Na sednici Skupštine, znatno kraće nego o komasaciji, razgovaralo se o izveštajima o radu Muzeja, Crvenog krsta, Biblioteke, Centra za socijalni rad. Svi ovi, kao i izveštaji o radu Opštinske uprave, Opštinskog veća i predsednika opštine u minuloj godini usvojeni su većinom glasova.

 

HUMANI ĐACI

Učenici najmlađe negotinske osnovne škole, „Branko Radičević“ u saradnji sa zaposlenima  uključili su se u akciju obeležavanja nedelje humanosti i solidarnosti Crvenog krsta, početkom aprila, postavivši u holu škole police na kojoj svako može da ostavi, a ukoliko mu je neophodno i da odatle uzme potrebnu odeću, obuću, školski pribor, knjige, igračke… Akcija je za kratko vreme oduševila Negotince koji su joj se rado odazvali.

-Tek kada naučimo da brinemo o drugima, znaćemo da cenimo sreću koju imamo zato što neko brine o nama. Svako od nas ima nešto što ne koristi, a što je nekom drugom potrebno. Nadamo se da će Zid ljubaznosti podstaći sve nas da budemo humani i solidarni jer kao što je govorio naš Nobelovac Ivo Andrić, „život nam vraća samo ono što dajemo drugima“ – kaže Dragan Đukić, direktor OŠ „Branko Radičević“, koja je nedavno obeležila svoj 33.rođendan.

Prvi „Zid humanosti“ postavljen je u Iraku, odakle se ovaj običaj raširio širom sveta. U školi „Branko Radičević“ u Negotinu akcija se organizuje prvi put, sa namerom da postane tradicionalna. Na ulazu škole obeležen je prostor, postavljena polica, pa mnogi zainteresovani na ovom mestu ostavljaju pomoć za one kojima je neophodna. Sudeći po odzivu „Zid ljubaznosti“ je pravi pogodak.

ERIKA KIN: ŽELELA BIH DA ŽIVIM U KNJAŽEVCU

Noviataše za kulturu ambasade SAD u Srbiji Erika Kin, posetila je nedavno Knjaževac. U pratnji svojih domaćina iz Zavičajnog muzeja, ona je obišla Arheo – etno park u Ravni, institucije kulture u Knjaževcu, Staru planinu.

Na prijemu u opštini Knjaževac bilo je reči o dosadašnjoj saradnji, ali i o okvirima i projektima koji se mogu sprovoditi u Knjaževcu uz podršku Ambasade SAD i američkog naroda.

– Mislim da je ovaj kompleks veoma važan resurs za zajednicu. Amerika nema dugu istoriju kao Srbija i veoma je retko videti ovakva arheološka nalazišta. Oduševljena sam što mogu sve to da vidim na otvorenom. Ambasada je uvidela da je Knjaževac divno mesto i da ima puno prilika za kulturnu razmenu. Veoma smo srećni što imamo prilike da posetimo ovaj muzej ovde gde smo i saznali  da se ovde organizuju odlični programi za decu i odrasle. Želela bih da živim ovde. Volim Knjaževac! –  kaže Erika Kin, ataše za kulturu Ambasade SAD.

Eriku Kin je primila zamenica predsednika dr Ljubica Nikolić koja je istakla da lokalna samouprava ima odličnu saradnju sa Američkom ambasadom.

– Imamo dobru saradnju a čini mi se da će biti još bolja. Tu su mnoge stvari o kulturi, ali i šire koji će biti predmet zajedničkog interesovanja – ističe dr Ljubica Nikolić, zamenica predsednika opštine Knjaževac.

Ambasada ima brojne programe vezane za kulturnu saradnju koji mogu da se primene u opštini Knjaževac.

– Želimo da radimo mnoge programe ovde. Želja je i da sarađujemo  sa Festivalom i da dovodimo umetnike i muzičare iz Amerike u Knjaževac – dodaje Erika Kin.

Za vreme posete Knjaževcu Erika Kin je, pored Arheo – etno parka u Ravni, obišla Zavičajni muzej, Dom kulture i Staru planinu.

ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE 60 MILIONA DINARA

Odbornici Skupštine opštine Negotin na svojoj 24.sednici, koja je nedavno održana,  doneli su niz odluka, počev od izveštaja o radu javnih preduzeća i ustanova, preko Odluke o izmenama i dopunama Odluke o pijacama, do Odluke o usvajanju Programa korišćenja sredstava budžetskog fonda za zaštitu životne sredine opštine Negotin za ovu godinu, kojom se obezbeđuje plansko korišćenje sredstava za finansiranje aktivnosti koje su predviđene strateškim dokumentima iz oblasti zaštite životne sredine. Iz opštinske kase je, inače, za zaštitu životne sredine predviđeno 60 miliona dinara.

Iako je opozicija naglašavala da je krajnje vreme da se smanje stope poreza, lokalne, administrativne i boravišna taksa, jer se sve veći broj ljudi odlučuje da zemlju pokloni lokalnoj samoupravi, jer nemaju para da plate namete, većinom glasova članova vladajuće koalicije usvojene su izmene Odluke o stopi poreza na imovinu na teritoriji opštine Negotin, u delu koji se odnosi na visinu stope poreza na imovinu na prava na zemljištu kod obveznika koji ne vode poslovne knjige, kao i na prava na nepokretnosti poreskog obveznika koji ne vodi poslovne knjige, osim na zemljištu. Usvojene su i odluke o lokalnim administrativnim i komunalnim taksama u opštini Negotin i odluka o boravišnoj taksi opštine Negotin, koja je utvrđena na iznos od 70 dinara dnevno.

Odbornici su izglasali i odluku o novim autobuskim stajalištima koja će, uz postojeća, sada biti i kod Pedagoške akademije i sve tri gradske osnovne škole. Iako je opozicija insistirala da se odlukom o besplatnom prevozu određenih kategorija putnika na teritoriji opštine Negotin dodaju i trudnice, kao i zaposleni u školama i predškolskoj ustanovi, ona će se, odlukom odbornika odnositi na decu i njihove pratioce radi pohađanja pripremnog predškolskog programa na udaljenosti većoj od dva kilometra od sedišta škole, učenike osnovnih i srednjih škola na udaljenosti većoj od četiri kilometra od sedišta škole, decu i učenike sa smetnjama u razvoju, kao i njihove pratioce i zaposlene u školama.

Diskusije odbornika izazvala je i odluka o javnom okupljanju više od 20 lica radi izražavanja, ostvarivanja i promovisanja državnih, političkih, socijanih i nacionalnih uverenja i ciljeva, drugih sloboda i prava u demokratskom društvu. I ta je odluka, većinom glasova, usvojena, kao i odluke o  naknadama za korišćenje poslovnog prostora u svojini opštine Negotin,  o izradi izmena i dopuna Plana detaljne regulacije koridora dalekovoda 110kV između TS 110/35kV „Mosna“ i TS 110/35kV „Nikine vode“ i odluke kojom su pojedinci svoje nepokretnosti u katarstarskim opštinama Mokranje, Urovica i Brestovac preneli lokalnoj samoupravi.

 

HUMANOST NE POZNAJE GRANICE

Da humanost Kladovljana ne poznaje granice potvrdila je porodica Đorđa Paunovića  koja živi u Hilorodu u Danskoj, jer je za lečenje  Gordane Mitić ,dvogodišnje devojčice iz Kladova koja boluje od Dravetovog sindroma, donirala 2000 danskih kruna .Neposredno po dolasku iz Kraljevine Danske u rodnu Grabovicu , Đorđe je posetio Miladinku Točaković samohranu majku  i uručio joj pomoć.

– Kada smo saznali za nevolju male devojčice sin mi je dao obavezu da posetim njenu porodicu  i da donacijom damo  skroman doprinos u akciji koja je pokrenuta za njeno lečenje.Ganula nas je situacija u kojoj devojčica odrasta , ali i podrška predsednika opštine koji kao lekar nastoji da olakša tegobe tročlane porodice .Želim da mala Goca  ima lepo detinjstvo, da ozdravi i krene u školu sa svojim vršnjacima -kazao je Paunović.

U razgovoru sa Miladinkom Točaković , majkom bolesne devojčice i predsednikom opštine dr Draganom Budujkićem, Paunović je obećao da će po povratku u Kraljevinu Dansku pokrenuti akciju za osnivanje  „Fond za pomoć oboleloj deci u matici“.

– Uveren sam da će naši sunarodnici u Skandinaviji, ali i u drugim delovima Evrope prepoznati značaj tog fonda , jer će prikupljena sredstva biti usmerena  za lečenje bolesne dece, ali i za pomoć ugroženim porodicama u zavičaju kojih je iz dana u dan sve više- govori Paunović.

Ta ideja naišla je na odobravanje lokalne samopurave kojoj se svakodnevno obraćaju  meštani žrtve nevolje , bolesti i tranzicije .

-Gest porodice Paunović je garancija  da solidarnost naših sunarodnika iz dijaspore u prikupljanju pomoći za lečenje Gordane neće izostati. Mogućnosti lokalne samouprave  su limitirane, ali nećemo odustati i smatram da smo na dobrom putu kada je reč o nastojanju da se problem reši. Podrška ljudi iz belog sveta je  dragocena , a u to smo se uverili bezbroj puta do sada – kazao je dr Dragan Budujkić predsednik opštine Kladovo.

Miladinka Točaković sa tri kćeri živi kao podstanar i bori se da svojoj deci obezbedi bolji život.Uprkos teškoj situaciji koju dodatno komplikuje bolest najmlađe Gordane, samohranu  majku hrabri saznanje da one, ipak  nisu ostale same.

– Za naš problem nisu znale ni komšije iz ulice u kojoj živimo.Međutim kada se bolest pogoršala jer je  za samo devet dana Gordana  imala šest teških napada, obratili smo se za pomoć predsedniku opštine koji je nizom konretnih mera uspeo da nam delimično ublaže tegobe. Tada su se uključili mediji i ljudi dobre volje , situacija je krenula na bolje , a  to nam daje nadu da ćemo možemo pobediti bolest  jer sada više nismo same – sa suzama u očima govori Miladinka.

Akciju za pomoć maloj Gordani koja boluje od retkog oblika epilepsije  pokrenuli su Centar za humano  delovanje „Logotera“ i Asocijacija za razvoj Kladova  uz podršku ljudi dobre volje.

Oni su organizovali humanitarni koncert klasične gitare na kome je svirao Kladovljanin Danilo Milojković član Beogradskog gitarskog društva.

Prihod od 76.000 dinara uplaćen je na namenski žiro račun broj 205 – 900101920179014 kod Komercijalne banke.

 

IZ BUDŽETA ZA AKTIVNOSTI U SELIMA

Na 130. sednici Opštinskog veća u Knjaževcu, koja je održana u martu, odobreno je tri i po miliona dinara za infrastrukturne radove u mesnim zajednicama.

Izgradnja sistema za vodosnabdevanje, rekonstrukcija seoskih domova i drugi infrastrukturni projekti u nekoliko knjaževačkih sela, biće podržani sredstvima budžeta opštine Knjaževac, čulo se tada na sednici Opštinskog veća.

– Na sednici Veća smo izdvojili sredstva za nove aktivnosti po mesnim zajednicama. Najznačajniji iznosi opredeljeni su za dogradnju sistema za vodosnabdevanje u Balanovcu, rekonstrukciju doma u Koželju, sanaciju objekta u crkvenom dvorištu u Bučju. Sve ukupno, to je oko tri i po miliona dinara. U budžetu za ovu godinu za projekte MZ opredelili smo 20 miliona dinara –  rekao je predsednik opštine Knjaževac Milan Đokić.

Na sednici je prihvaćen  i izveštaj o radu Pravobranilaštva za 2015. godinu. Većnici su doneli rešenje o raspodeli sredstva iz budžeta opštine za sufinansiranje projekata kojima se ostvaruje javni interes u oblasti javnog informisanja.

FOND ZA POLJOPRIVREDNIKE

Švajcarska agencija za razvoj SDS i opština Knjaževac formiraće zajednički fond od 15 miliona dinara iz koga će se poljoprivrednicima odobravati beskamatne pozajmice koje bi se vraćale u robi na rok od pet godina.

Usvajanjem memoranduma o razumevanju i ugovora na sednici Opštinskog veća, praktično je  počela realizacija projekta lokalne samouprave i Švajcarske agencije za razvoj SDC. Detalje ovih dokumenata većnicima je obrazložio Saša Petrović, pomoćnik predsednika opštine.

– Čitav koncept je stvaranje jednog obrtnog fonda, mada on ne funkcioniše u doslovnom smislu kao fond, gde će poljoprivredni proizvođači moći da dobijaju pozajmice u nešto većem iznosu, koje će biti beskamatne i koje će poljoprivrednici za pet godina moći da vraćaju kroz svoje proizvode preko izabranog otkupljivača. Ovo je još jedna u nizu mera podrške poljoprivredi i prevashodno je namenjena poljoprivrednicima koji imaju potrebu za nešto većim ulaganjem u svoju proizvodnju, a koju ne mogu sami da iznesu – rekao je Saša Petrović.

Inicijalni iznos sredstava budućeg fonda biće 15 miliona dinara, po sedam i po miliona obezbediće opština Knjaževac i Švajcarska agencija SDC.

– Okvirni iznosi, po jednoj pozajmici, kretaće se između 150.000 i 700.000 dinara, u zavisnosti od toga ko koliko bude tražio, odnosno koliko mu sredstava bude odobreno. Već od naredne godine petina sredstava vraća se u fond, tako da smo obezbedili i održivost ove ideje na koju smo veoma ponosni – ističe  Petrović.