Dobrosusedski odnosi i programi prekogranične saradnje moraju biti zamajac privrednog razvoja opštine Kladovo koja je za privrednike iz susedne Rumunije interesantno područje u koje mogu uložiti novac u nove investicije, jedan je od zaključaka srpsko-rumunskog Biznis foruma na kome je u kladovskoj vili “Ruža” učestvovalo 30 privrednika iz opštine Kladovo i grada Drobeta Turnu Severin.
Category: EKONOMIJA
BORSKI TURIZAM : OD MONOLOGA DO DIJALOGA
”Borski biseri turizma u timočkoj nisci”(14)
Aleksandar Mišić Frenki, je vlasnik prenoćišta ”Vila Vetigo” na Borskom jezeru. Poseduje, pored ostalog, i hotel u srpskoj prestonici, a u toku je izgradnja još jednog hotela. Za njega se slobodno može reći da je najveći privatni investitor na Borskom jezeru. On sam nas uverava da je ovo samo početak, a da prave investicije tek predstoje. Hvali Vladu Aleksandra Vućića, ali nema hvale za lokalnu samoupravu u Boru. Uveren je da borski turizam ima perspektivu, ali da se do toga može doći samo planski i zajedničkim snagama.
SEOSKI TURIZAM OKOSNICA TURISTIČKOG RAZVOJA KNJAŽEVCA
Turistička organizacija opštine Knjaževac i Timočki klub organizovali su u Vinariji ”Jović” u Potrkanju sastanak sa vlasnicima seoskih turističkih domaćinstava i ugostiteljskih objekata. Razgovaralo se o novoj zimskoj turističkoj sezoni, kao i o podsticajnim sredstvima u turizmu, zakonskoj regulativi, kao i o načinima da se turistička ponuda obogati.
NAJAVA SKRIVENE LEPOTE
”Borski biseri turizma u timočkoj nisci”(13)
Prema arheološkim nalazima blagotvornost voda su koristili Rimljani. Svoj pun procvat doživela je u doba Miloša Obrenovića. Iz tog perioda su vrlo značajni objekti, koji su kao kulturno dobro pod zaštitom države: tursko kupatilo (hamam), konak kneza Miloša izgrađen 1837. godine, dvorac kneza Aleksandra Karađorđevića (1856), ugostiteljski objekat „Srpska kruna“, jedan od najstarijih ugostiteljsko-smeštajnih objekata u srpskim banjama , „Okružna zgrada“, letnjikovac kralja Petra prvog (1906), takođe imaju spomeničku vrednost. U Konaku je smeštena istorijsko-etnološka postavka Muzeja rudarstva i metalurgije iz Bora. Vode ove banje spadaju u red najlekovitijih u nas. Na lekovitost voda utiče sadržaj i međusobni odnos raznih hemijskih elemenata i mikroelemenata (kalijum, kalcijum, fluor, natrijum,silicijum, hlor, jod, brom, magnezijum, oksidi gvožđa, aluminijuma, litijuma, mangana, cinka, rubidijuma, kobalta, bakra i fosfata, kao i blago radioaktivni elementi uran, radijum i radon). Postoji 10 termomineralnih izvora sa temperaturom od 32 do 40 stepeni celzijusovih.
BORSKO JEZERO-MOTOR RAZVOJA BORSKOG TURIZMA
”Borski biseri turizma u timočkoj nisci”(12)
Na udaljenosti 17 km od Bora i 250 km od Beograda, u podnožju planine Crni Vrh, planinski vodotoci 1959. godine zarobljeni su branom. Priroda je ovu ljudsku odluku prihvatila kao svoju. Nastao je tako jedan od turističkih bisera borske opštine-Borsko jezero.
POKRENI SE ZA POSAO
Fondacija za lokalni ekonomski razvoj Majdanpek obavestila je sve zainteresovane da je Nevladina organizacija ENECA Niš i ove godine kroz program “Pokreni se za posao!” ponudila mogućnost da ostvare pravo na bespovratna sredstva za kupovinu opreme neophodne za pokretanje ili unapređenje sopstvenog biznisa u iznosu do 250.000 dinara.
ČAROLIJE CRNOG VRHA
”Borski biseri turizma u timočkoj nisci”(11)
Crni vrh je planina u istočnoj Srbiji, na razvođu između slivova Morave i Crnog Timoka (Crna reka), na 30km od Bora. Sastoji se od dve paleovulkanske kupe, od kojih se viša diže do 1.043 m. Planina je izgrađena od andezita, pošumljena i slabo naseljena. Severoistočnim podnožjem vodi put Bor—Žagubica.
ARHEOLOŠKO NASLEĐE BLIŽE TURISTIMA
NOVAC OD NAGRADE ULOŽILI U LED RASVETU
TURISTIČKA DESTINACIJA U FUNKCIJI MANIFESTACIJE TURISTIČKOG FENOMENA
”Borski biseri turizma u timočkoj nisci”(10)
Turizam je jedna od retkih (ako ne i jedina) delatnosti u kojoj je praksa razvijenija od teorije. Na primer, ljudi su prvo izučili osnove matematike i fizike pa su krenuli da prave mostove i oblakodere. Dakle, teorija pa praksa. U turizmu su stvari drugačije – ljudi su prvo počeli da putuju, da bi znatno kasnije to putovanje radi zadovoljstva privuklo pažnju teoretičara.
JOŠ JEDNA USPEŠNA SEZONA
DISTRIBUIRANO PREKO 56.000 EVRA POMOĆI
Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) isporučila je za 44 poljoprivredna domaćinstva iz opštine Negotin, koja su pre dve godine u poplavama pretrpeli veliku štetu 8,88 tona semena ozime pšenice i 1,47 tona ječma, vrednih preko 400.000 dinara. Njima je isporučeno po 240 kilograma semena pšenice ili 210 kilograma semena ječma, u zavisnosti od iskazanih potreba. Seme pšenice primilo je 37, a ječma sedam poljoprivrednika.
KOMENTARI