Kako se bliži otvaranje u Majdanpeku, 10.septembra, oko velike međunarodne i već VII izložbe “Umetnost u minijaturi” sve je manje nepoznanica. Rade Pilipović, vizuelni umetnik iz Beograda dobitnik je velike nagrade izložbe za rad u kamenu “Dar”. Odluku o tome doneo je Žiri ove izložbe predvođen Lillianom Carland Malbašić, profesorom i akademskom slikarkom iz, Melburna – Australije, dok su četiri ravnopravne prve nagrade za izložbene kategorije osvojili za Slikarstvo, crtež, grafika, mix medija / kombinovana tehnika Bojan Dojkić, diolomirani grafički dizajner iz Novog Sada za rad “U centru pažnje 1”, u kategoriji Skulptura, reljef, mozaik, keramika, staklo, porcelain – Jovana Petković, diplomirani vajar za rad “Crne rupice”, za Dizajn nakita – Ana Janković, dizajner nakita za rad “Narukvica B11 i minđuša E-6CD” i u kategoriji Digital art i fotografija – Foto/digital art Valentina Milošević, primenjeni umetnik iz Beograda za rad “In A Doll’s House (Act 3)”.
Category: KULTURA
UMETNOST U MINIJATURI
POČINJE PRKOS
U Knjaževcu će od danas do drugog septembra, u okviru 55. Festivala kulture mladih Srbije, biti održan drugi po redu PRKOS – Pozorišna revija kreativnog osmišljavanja sveta. Festivalsko pozorište, ove godine nosi podnaslov “Festival pobednika“. Kako je istakao Jovan Isakov, predsednik Skupštine Festivala, na ovogodišnjem PRKOS-u biće prikazano šest pozorišnih predstava iz Beograda, Vranja, Kragujevca, Trebinja i Zvečana. Sve predstave ponele su nagrade na festivalima amaterskih i studenstkih pozorišta u Srbiji i okruženju.
TRAŽILI ZLATO – RASKOPALI VODOTORANJ
Tragajući za zlatom divlji kopači su vandalski uništili iskopane objekte carske palate na kasnoantičkom lokalitetu „Vrelo“ Šarkamen, u kojem je pre tačno dve decenije pronađen set zlatnog nakita carice majke Maksimina Daje. Vandali su se posebno ustremili na vodotoranj pored jugoistočne kule, postrojenje koje je carsku palatu snabdevalo vodom, jedinstven nalaz te vrste i jedan od tri takva objekta u Srbiji. Ovaj dragulj rimske arhitekture, po rečima mr Igora Bjelića, arhitekte istraživačkog tima jedinstven je po svojoj konstrukciji i najbolje očuvan rimski vodotoranj u našoj zemlji. Sličan u blizini carske rezidencije Mediana u Nišu uništen je građevinskim radovima, a onaj u jednoj od kula Caričinog grada kod Lebana veoma je oštećen.
U KNJAŽEVCU ODRŽAN 55. FESTIVAL KULTURE MLADIH SRBIJE
GEOPRIRODA PODRUČJA MAJDANPEKA I ČOKE MARIN
U majdanpečkom Muzeju pre 10-tak otvorena je izložba fotografija „Geopriroda područja Majdanpeka i Čoke Marin“, autora Periše Živkovića. Ovaj magistar geologije koji je radni vek proveo u službi geoloških istraživanja RBM-a, nizom fotografija je predstavio svoje viđenje stvaralaštva prirode kroz makro i mikro snimke ruda i stena, u postupku iskopavanja od početka savremenog rudarenja 50-tih i 60-tih godina prošlog veka do današnjih dana.
NEGOTIN SE SEĆA LUISA
U znak sećanja na majstora dobre pesme, kantautora i humanistu Ljubišu Stojanovića Luisa, pre pet godina preminulog u tragičnom udesu, Negotinom su se uoči Petrovdana zaorili njegovi najveći hitovi. Koncertom „Moj život je moje blago“ Negotin je pokazao da nije zaboravio svog počasnog građanina, koji ga je verno posećivao i više od decenije organizovao humanitarne koncerte za decu Doma za decu bez roditelja „Stanko Paunović“, sa čijim je štićenicima Luis u mladosti, baš u Negotinu formirao svoj prvi bend.
USKORO MUZIČKO – POETSKI PROGRAMI
SELENA I LUCIJA – POBEDNICE
ODRŽAN 25. SABOR DIJASPORE U LJUBIČEVCU
Meštani Ljubičevca urbanog Dunavskog naselja i ovog jula raširenih ruku i sa mnogo radosti su ugostili učesnike i posetioce tradicionalnog 25. Sabora Dijaspore i seoskog vašara. Ispred pozornice na kojoj se smenjivale folklorne grupe okupio se veliki broj sunarodnika koji žive i rade daleko od rodnog kraja.
NEGOTINSKO LETO
Ovogodišnja manifestacija “Negotinsko leto” započela je, na radost najmlađih, upravo programima namenjenim generacijama koje dolaze. Tako je više od 50 učesnika, uzrasta do 18 godina, učestvovalo u radu likovne radionice na otvorenom “Radost u plavom” u organizaciji Turističke organizacije. Ovom radionicom, u okviru koje su najmlađi uživali u “pecanju” ribica magnetom, a ostali tehnikom akvarela prikazivali svoje viđenje najveće evropske reke, započelo je i obeležavanje Međunarodnog dana Dunava. Najlepši crteži, u kategoriji dece predškolskog uzrasta, su i nagrađeni pa je tako Petra Lautarević osvojila prvo, Katarina Radibratović drugo, a Mihajlo Nikolovski treće mesto. Deca su bila i glavni akteri još nekoliko radionica na Kusjaku u okviru programa “Dunavski eko objektiv”. Njihova mašta stvorila je brojne suvenire od prirodnih materijala. I na centralnoj proslavi Dana Dunava najmlađi su pokazali svoje umeće u ribolovu, pa su tako prva mesta, svako u svojoj kategoriji, osvojili Kristijan Barbulović i Dunja Petković, drugo David Porkarinović i Jovana Radulović, a treće Lazar Popović i Milica Tujkić. Oni stariji uživali su u Kusjačkoj regati od Mihajlovca do plaže, takmičenju u veslanju, spravljanju najbolje riblje čorbe i nastupu grupa “Plej on” i “Negotinski kavaljeri”.
JUBILARNA 50. GITARIJADA U ZAJEČARU
MLADENOVIĆ U SAGLASJU SA – KULTUROM
Negotinski književnik Vlasta Mladenović, autor preko 20 pesničkih knjiga, ovogodišnji je dobitnik Zlatne značke Kulturno-prosvetne zajednice Srbije za dugogodišnji doprinos razvijanju kulturnih delatnosti. U obrazloženju ovog za kulturu Srbije značajnog priznanja, navodi se da se Mladenoviću Zlatna značka dodeljuje za nesebičan, predan i dugotrajan rad. Ovaj pasionirani kulturni poslenik urednik je izdavaštva negotinske Narodne biblioteke “Dositej Novaković”, a poslednjih godina uređuje časopis ove ustanove kulture “Bubliopis”.
U KLADOVU OTVORENA IZLOŽBA „DUNAVSKA KLISURA-SRPSKA OBALA“
Đerdapska klisura prostire se od Golupca do Karataša kod Kladova , a nastala je razdvajanjem planinskog masiva Karpata. Čine je četiri klisure i tri kotline , bogatstvo flore i faune i kulturno istorijskog nasleđa- naglasio je Radisav Čučulanović predsednik opštine Kladovo na otvaranju izložbe „Dunavska klisura – srpska obala“ Nacionalnog parka Đerdap.
PROFESOR VERNER PONOVO U RAVNI
Profesor rimske umetnosti i arheologije Majkl Verner sa Univerziteta Olbani iz Njujorka, jedan od prvih stranih istraživače lokaliteta Timacum minus u Ravni kod Knjaževca, ovog juna boravio je u Knjaževcu. Sa stručnjacima Zavičajnog muzeja profesor Vernber radiće na uključivanju Timacum minusa u međunarodni projekat “Kulturna ruta rimskih imperatora”. Obišavši područje na kome je sa srpskim arheolozima, radio pre mnogo godina, Verner je ukazao na probleme koje treba rešiti kako bi rimsko vojno utvrđenje postalo reprezentativna turistička destinacija. O uključivanju opštine u projekat “Kulturna ruta rimskih imperatora“ Majkl Verner razgovarao je i sa predstavnicima lokalne samouprave i Direkcije za razvoj, urbanizam i izgradnju Knjaževca.





KOMENTARI